Wednesday, April 19, 2023

Biografia Saudoso Martinho Maia Goncalves ho codigu TASI RAI LAKAN




“Iha loron 12 fulan be Novembru
Lorico matadalan mai tatoli lian ksolok
Kari ba mundo hodi temi timor ukun rasik a’an” - Nelson Turquel

Saudoso Martinho Maia Goncalves ho codigu TASI RAI LAKAN moris iha Dili, iha 
loron 12 fulan Marsu tinan 1974, oan ba terseiru hosi aman Ricardo Fatima 
Goncalves (Saudoso) no inan Esperanca Maia Gonçalves. Saudosa ho maun no alin 
sira hamutuk nain ualu (8), mane ha’at no feto ha’at. (Maun Jose da Silva 
Gonçalves, Bin Carlota Maia Gonçalves, Saudosa, Alin Faustinho Maia Goncalves, 
Olinda Maia Gonçalves, Aurelia Maia Gonçalves, Carlito Gonçalves no Zeferina Maia 
Gonçalves)
Saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu Tasi Rai Lakan, hahu forma uma-kain 
iha Portugal, tinan 1998, wainhira conhece Sra. Isabel Machado. Husi uniaun ne’e 
sira hetan oan feto ida ho naran Marisa Machado Gonçalves, oras ne’e ho tinan 21 
hela hamutuk ho nia inan iha Portugal. Iha Timor-Leste, Saudoso conhece no moris 
hamutuk ho Sra. Santina Miranda Belo (Saudosa), iha tinan 2010, maibe sira laiha 
oan.
Ikus fali mai Saudoso simu Sakramentu kaben iha igreja Paroquial Comoro ho 
Escolastica Sarmento husik hela inan faluk ho oan nain (3) tolu mak hanesan tuir 
mai ne’e:
- Martim Sarmento Gonçalves
- Eva Maia Sarmento Gonçalves
- Efraen Sarmento Gonçalves

Saudoso, Martinho Maia Gonçalves ho codigu Tasi Rai Lakan, nia perkursu 
akademiku hanesan tuir mai ne’e:

Wednesday, March 22, 2023

Projetu trabalhu akadémiku

 Projetu trabalhu akadémiku ne'e hanesan dokumentu ida-ne'ebé aprezenta ho detallu proposta peskiza ne'ebé atu dezenvolve, ne'ebé indika problema peskiza, objetivu, justifikasaun, metodolojia, revizaun ba livru no viabilidade projetu. 

 Dezenvolvimentu dokumentu akadémiku nian baibain kompostu husi elementu sira tuirmai nee: 

Kapa : ho títulu servisu, autór nia naran, instituisaun nia naran, kursu, asesor nia naran no data. 

 Introdusaun: aprezentasaun kona-ba tema, kontestualizasaun, delimitasaun problema, hipoteze no objetivu peskiza. 

 Revizaun ba literatura: aprezentasaun ba teoria prinsipál sira, konseitu no peskiza ne'ebé hala'o tiha ona kona-ba tópiku ne'ebé iha ligasaun ho tópiku nee, hodi subliña lakuna koñesimentu no posibilidade kontribuisaun ba área estudu. 

 Metodolojia: deskrisaun detalladu kona-ba métodu sira ne'ebé sei uza iha peskiza, inklui aprosimasaun, metodolojia, téknika kolesaun dadus no análize, prosedimentu no viabilidade projetu. 

Kronograma: planeamentu ba atividade sira ne'ebé atu hala'o durante peskiza, define prazu no faze sira. 

 Referensia biblioteografika: lista ba fonte sira ne'ebé konsulta no temi iha projetu. 

 Aneksu: dokumentus ne'ebé kompleta projetu, hanesan kestionáriu, eskritura entrevista, no seluk tan. 

 Bainhira prepara projetu ba servisu akadémiku ida, importante atu halo tuir padraun sira husi APA  ka instituisaun edukasaun ne'ebé mak sei aprezenta servisu nee, no mós atu fó atensaun ba klareza, objetividade no koerensia husi informasaun ne'ebé aprezenta. Projetu ne'e nu'udar pasu fundamentál ida ba planeamentu no dezenvolvimentu peskiza nian, hodi permite autór sira organiza sira-nia ideia no verifika viabilidade husi proposta servisu. 

Rezumu husi trabalhu akadémiku

 Abstratu husi trablhu akadémiku ida mak testu ne'ebé konsizu no klaru no objetivu hodi aprezenta objetivu prinsipál sira, métodu, rezultadu no konkluzaun sira husi serbisu ne'ebé hala'o tiha ona. Abstratu ne'e tenke prepara ho autonomia no independénsia husi testu sira seluk, atu nune'e lee-na'in bele komprende konteúdu husi serbisu ne'e sein presiza lee dokumentu tomak. 

 Abstratu ne'e tenke kontein informasaun tuir mai nee: 

 Kontextu: aprezentasaun badak kona-ba kontestu ne'ebé dezenvolve tiha ona, hodi subliña importánsia husi tópiku ne'ebé estuda tiha ona no motivasaun sira ne'ebé lori ba peskiza nee. 

 Objetivu: Definisaun klaru no objetivu kona-ba objetivu peskiza nian, deskreve saida mak atu estuda no saida mak buka atu hetan ho trabalhu nee. 

 Metodu: deskrisaun badak kona-ba métodu sira ne'ebé uza iha peskiza, hodi subliña aprosimasaun no metodolojia ne'ebé adota ona, tékniku halibur dadus no analiza no prosedimentu sira ne'ebé hala'o tiha ona. 

 Rezultadu: aprezentasaun sumáriu kona-ba rezultadu prinsipál sira ne'ebé hetan iha peskiza, ne'ebé ko'alia liu kona-ba rezultadu prinsipál sira no konkluzaun sira. 

 Konkluzaun: sintesis ida kona-ba konkluzaun prinsipál sira husi servisu nee, ne'ebé subliña kontribuisaun sira ba área estudu nian no implikasaun pratiku no teóriku husi rezultadu sira. 

 Importante atu subliña katak abstratu ne'e tenke hakerek iha lian ne'ebé klaru no objetivu, uza sentensa badak no simples. Aleinde nee, abstratu ne'e tenke prepara tuir padraun sira husi APA  ka instituisaun edukasaun ne'ebé sei aprezenta serbisu, ho númeru liafuan másimu ne'ebé estabelese.

Kona-ba dezenvolvimentu iha parte ida husi trabalhu akadémiku.

Kona-ba dezenvolvimentu iha parte ida husi trabalhu  akadémiku. Depois halo tiha revizaun ba livru nee, autor tenke aprezenta rezultadu sira ne'ebé hetan ona no sira-nia diskusaun. 

 Rezultadu: Iha seksaun ida nee, autór tenke aprezenta rezultadu peskiza nian, ho forma klaru no objetivu. Importante atu uza gráfiku, tabela no asisténsia visual sira seluk hodi fasilita lee-na'in sira atu komprende dadus nee. Liutan nee, importante atu deskreve prosedimentu sira ne'ebé hala'o iha kolesaun dadus no análize estatístika ne'ebé uza. 

 Diskusaun: Iha diskusaun, autór tenke interpreta rezultadu sira ne'ebé hetan, relasiona ho revizaun ba livru no objetivu peskiza nian. Importante atu aprezenta implikasaun no limitasaun husi rezultadu sira no sira-nia kontribuisaun ba área estudu. Iha mós posibilidade atu foti hipoteze no sujestaun ba peskiza iha futuru. 

 Konkluzaun: Ikusliu, autór tenke rezumu rezultadu prinsipál no konkluzaun sira ne'ebé hetan iha peskiza nee, hodi ko'alia liu kona-ba ninia kontribuisaun ba área ne'ebé estuda ona. Importante atu subliña limitasaun peskiza nian no ninia implikasaun ba prátika profisionál no ba peskiza iha futuru. 

 Referensia biblioteka: Ikusliu, autór tenke aprezenta lista referénsia biblioteka ne'ebé uza iha peskiza, tuir norma husi APA ka instituisaun edukasaun ne'ebé mak sei aprezenta servisu nee. 

 Importante atu hanoin-hetan katak seksaun ida-idak tenke hakerek ho klaru no objetivu, uza lian formál ne'ebé apropriadu ba tipu servisu akadémiku. Aleinde nee, importante tebes atu halo tuir regra formatu no sidadasaun ne'ebé estabelese husi instituisaun edukasaun ka tuir padraun APA.

Revizaun ba literatura

 Revizaun ba literatura nu'udar pasu importante ida iha preparasaun ba servisu akadémiku ida, tanba ne'e fó dalan ba autór atu hatene teoria prinsipál sira, konseitu no peskiza ne'ebé mak hala'o ona kona-ba tópiku ne'e nian. Revizaun ba livru sira-ne'e mós ajuda autór atu define ámbitu no objetivu peskiza nian, identifika lakuna koñesimentu no posibilidade kontribuisaun ba área estudu nian. 

 Atu halo revizaun ba livru sira, importante atu halo tuir pasu balu: 

 Definisaun kona-ba ámbitu: autór tenke define ámbitu peskiza nian, delimitasaun kona-ba tópiku no aspetu sira ne'ebé mak atu trata. Importante atu define termu no konseitu xave sira ne'ebé uza iha peskiza. 

 Identifikasaun ba fonte: autór tenke buka fonte informasaun relevante ba peskiza, hanesan livru, artigu sientifika, tesa, disertaun, relatóriu tékniku, no seluk tan. Importante atu uza baze dadus ne'ebé konfiavel no atual. 

 Selesaun ba fonte: autór tenke hili fonte informasaun ne'ebé relevante liu ba peskiza, hodi konsidera kualidade no relevánsia husi konteúdu. Importante atu evita fonte sira ne'ebé la iha ona ka ho kualidade kiik. 

 Lee kritiku: autór tenke halo lee kritiku husi fonte ne'ebé hili ona, identifika informasaun relevante no analiza kualidade argumentu no evidénsia ne'ebé aprezenta. 

 Organizasaun no análize: autór tenke organiza informasaun ne'ebé hetan iha revizaun literatura nian ho forma ida-ne'ebé koerente no klaru, identifika konversaun no diferensa sira entre fonte oioin no harii enkuadramentu teóriku ida-ne'ebé konsistente. 

 Importante atu hateten katak revizaun ba livru sira tenke hala'o ho sistemátiku no rigorozu, tuir norma sira husi APA  ka husi instituisaun edukasaun ne'ebé mak sei aprezenta servisu.

Metodolojia

 Metodolojia ne'e mak deskrisaun detalladu kona-ba prosedimentu, tékniku no instrumentu sira ne'ebé sei uza iha peskiza atu hatán ba pergunta peskiza nian no atinje objetivu sira ne'ebé estabelese ona. Ida ne'e parte fundamentál ida husi servisu akadémiku, tanba husi ne'ebá mak autór esplika oinsá hala'o peskiza no oinsá hetan rezultadu. 

 Opsaun metodolojia depende ba tipu peskiza ne'ebé mak sei hala'o no karakterístika ba tema nee. Iha metodolojia peskiza oin-oin, hanesan peskiza bibliografika, peskiza dokumentáriu, peskiza kampu, peskiza experimental, no seluk tan. 

 Iha kazu ezemplu ho tema "Inflasaun teknolojia iha edukasaun sedu labarik nian," metodolojia ida-ne'ebé posivel mak peskiza bibliografika no dokumentar, iha ne'ebé autór sei buka no analiza artigu, livru no dokumentu sira ne'ebé relasiona ho uzu teknolojia iha edukasaun sedu labarik nian. 

 Ba ida-nee, autor bele halo tuir pasu sira tuirmai nee: 

 Define kriteriu buka-hatene: estabelese termu xave ne'ebé mak sei uza atu buka materiál sira iha livru sientifika no dokumentu sira. 

 Halo peskiza: hala'o peskiza iha baze dadus sientífiku, biblioteka virtuál sira, website governu nian no fonte konfiavel sira seluk. 

 Hili materiál: Hili materiál ne'ebé relevante ba peskiza no ne'ebé kumpre kriteriu ne'ebé estabelese ona. 

 Analiza materiál sira: lee no analiza kritikamente materiál sira ne'ebé hili ona, identifika informasaun relevante ba peskiza no foti nota. 

 Organiza informasaun: organiza informasaun ne'ebé halibur ba kategoria sira, tuir objetivu espesífiku ne'ebé estabelese ona. 

 Sintese rezultadu sira: prepara rezumu ida kona-ba rezultadu sira ne'ebé hetan iha peskiza, hodi subliña rezultadu prinsipál no konkluzaun sira. 

 Metodolojia ida-ne'ebé bele uza iha peskiza kona-ba influénsia teknolojia iha edukasaun iha labarik nian, maibé importante atu hanoin-hetan katak opsaun ba metodolojia bele la hanesan tuir karakterístika peskiza no tópiku ne'ebé estuda ona.

Hipoteze

 Hipoteze mak asumpsaun provizóriu ne'ebé bele koko no prova ka rekuza husi análize ba dadus ne'ebé halibur iha peskiza. Ida ne'e nu'udar proposta ida-ne'ebé buka atu esplika kona-ba fenomenu ne'ebé estuda ona husi perspetiva teoriku. 

 Hodi konsidera ezemplu husi tema "Influensia teknolojia ba edukasaun iha labarik ," hipoteza ida-ne'ebé posivel mak: "Uzu teknolojia ne'ebé loos iha edukasaun iha labarik sedu bele kontribui ba dezenvolvimentu koñesivu, sosiál no emosionál labarik sira-nian, maibé falta orientasaun no kontrolu ba utilizasaun bele estraga formasaun no aprendizajen husi estudante sira." 

 hipoteze ida-ne'e hahú husi preve katak uzu teknolojia bele fó impaktu pozitivu no negativu ba edukasaun iha labarik, depende ba oinsá edukasaun ne'e hala'o. Nia sujere katak, bainhira uza didi'ak, teknolojia bele sai nu'udar instrumentu util ba prosesu hanorin no aprendizajen, maibé iha nesesidade ba orientasaun no kontrolu atu evita estragu ba formasaun no aprendizajen labarik sira-nian. 

 Husi hipoteze ida nee, autor bele dezenvolve ninia peskiza, halibur no analiza dadus ne'ebé permite prova ka rejeita asuntu nee.