“Iha loron 12 fulan be Novembru
Lorico matadalan mai tatoli lian ksolok
Kari ba mundo hodi temi timor ukun rasik a’an” - Nelson Turquel
Saudoso Martinho Maia Goncalves ho codigu TASI RAI LAKAN moris iha Dili, iha
loron 12 fulan Marsu tinan 1974, oan ba terseiru hosi aman Ricardo Fatima
Goncalves (Saudoso) no inan Esperanca Maia Gonçalves. Saudosa ho maun no alin
sira hamutuk nain ualu (8), mane ha’at no feto ha’at. (Maun Jose da Silva
Gonçalves, Bin Carlota Maia Gonçalves, Saudosa, Alin Faustinho Maia Goncalves,
Olinda Maia Gonçalves, Aurelia Maia Gonçalves, Carlito Gonçalves no Zeferina Maia
Gonçalves)
Saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu Tasi Rai Lakan, hahu forma uma-kain
iha Portugal, tinan 1998, wainhira conhece Sra. Isabel Machado. Husi uniaun ne’e
sira hetan oan feto ida ho naran Marisa Machado Gonçalves, oras ne’e ho tinan 21
hela hamutuk ho nia inan iha Portugal. Iha Timor-Leste, Saudoso conhece no moris
hamutuk ho Sra. Santina Miranda Belo (Saudosa), iha tinan 2010, maibe sira laiha
oan.
Ikus fali mai Saudoso simu Sakramentu kaben iha igreja Paroquial Comoro ho
Escolastica Sarmento husik hela inan faluk ho oan nain (3) tolu mak hanesan tuir
mai ne’e:
- Martim Sarmento Gonçalves
- Eva Maia Sarmento Gonçalves
- Efraen Sarmento Gonçalves
Saudoso, Martinho Maia Gonçalves ho codigu Tasi Rai Lakan, nia perkursu
akademiku hanesan tuir mai ne’e:
Iha parte seluk, la 'ós de' it kestaun kona-ba kualidade rekursu umanu sira nian, maibé mós vantajen
❖ Hahu escola iha SD tinan 1979 - 1985 (SD No.10 Maloa Bairo Pite)
❖ SMP iha escola tinan 1985 -1988 (SMPN No. 2 Comoro – Dili)
❖ SMA iha escola tinan 1988 (SMAN No. 1 Becora – Dili). Saudoso lakonsegue
remata nia escola tamba involve ona iha clandestina to’o hela no subar iha
igreja Motael
❖ 1998 - Remata ninia 12o. iha Escola Secundária Ferreira Borges, Lisboa,
Portugal;
❖ 2003 - Remata ninia lisensiatura iha Ciência Política e Relações
Internacionais, Faculdade de Ciências Sociais e Humanas, iha Universidade
Nova de Lisboa;
Contribuisaun saudoso nian ba luta liobertasaun
❖ Saudoso hetan persegisaun husi militar Indonesia hodi subar no hela iha
igreja Motael.
❖ Nudar fundador NETIM (Nucleo Estudantes de Timor-Leste), hamrik iha
Associação de Estudante da Universidade Nova de Lisboa nia okos;
❖ Nudar fundador FORUMJET (Forum de Juventude e Estudantes de TimorLeste) iha Lisboa, Portugal;
❖ Saudoso koalia no hakerek lian: tetun, Português, Bahasa Indonezia no
Ingles.
❖ 1988 - Envolve iha klandestina rezistensia nian hamutuk ho Paulino Monteiro
“Maubili” no kolega/camarada sira seluk no hahu simu orientasaun ba luta
husi komandu luta nian;
❖ 1989 - Partisipa iha manifestasaun hasoru okupasaun ilegal husi Indonezia
ba Timor-Leste iha visita husi Papa Joao Paulo II, iha loron 12 fulan Outubru,
iha Tasi Tolu, Dili;
❖ 1990 - Partisipa iha manifestasaun hasoru okupasaun ilegal husi Indonezia
ba Timor-Leste iha visita husi Embaixador EUA ba Indonezia, John Monjo, mai
Dili, Timor-Leste, iha Otel Turismo nia oin;
❖ 1991 - Nudar sobrevivente husi atake tropa Indonezia, iha fulan Outubru, iha
Igreja Motael, Dili;
❖ 1991 - Partisipa iha manifestasaun pasifika hasoru okupasaun ilegal husi
Indonezia iha loron 12 fulan Novembru, nune’e sai nudar sobrevivente/mate
restu husi Masakre Santa Cruz;
❖ 1991-1993 - Hala’o servisu iha estrutura rezistensia klandestina nian
hamutuk ho Sr. David Dias Ximenes “Mandati”, ho saudozu Juliao Mausiri
“Jebra Metan”, Paulino Monteiro “Maubili” no sira seluk, nudar responsavel
principal (RP) no responsavel kona ba informasaun;
❖ 1995 - Halo parte iha primeiru grupu forma husi ema nain lima ne’ebe okupa
Embaixada Fransa iha Jakarta hodi ba Portugla, hafoin hetan aziliu politiku
husi Lisboa;
❖ 1995 - 1999 - Sai nudar fundador ida ba DEO (Delegasaun Esterna OJETIL) iha
Lisboa, hodi organiza asaun protestu oin-oin hasoru okupasaun ilegal husi
Indonezia no servisu hamutuk ho responsavel sira husi CNRM/CNRT; Vota iha
konsulta popular ne’ebe organiza husi ONU, iha loron 30 fulan agostu tinan
1999;
❖ 1996 - Nudar fundador DEO (Delegasaun Esterna OJETIL) hamrik iha CNRM -
CNRT nia okos
❖ 1997 - Halo parte iha ekipa DEO hodi hakerek Mosaun Estratejika ba OJETIL
hodi aprezenta iha Konvensaun Nasional Timorense iha Diaspora, Peniche,
Lisboa; Hala’o konsulta no entrevista ba Lider Politiku principal sira Timoroan
nian iha diaspora, hanesan Dr. Mari Alkatiri, Dr. Jose Ramos Horta, Eng. Joao
Carrascalao, no reprezentante iha tempo ne’eba CNRM nian, Eng. Luis
Cardoso, “Takas”, no sira seluk tan;
❖ 1997 - Halo parte iha ekipa DEO hodi hakerek Mosaun Estratejika ba OJETIL
hodi aprezenta iha Konvensaun Nasional Timorense iha Diaspora, Peniche,
Lisboa; Hala’o konsulta no entrevista ba Lider Politiku principal sira Timoroan
nian iha diaspora, hanesan Dr. Mari Alkatiri, Dr. Jose Ramos Horta, Eng. Joao
Carrascalao, no reprezentante iha tempo ne’eba CNRM nian, Eng. Luis
Cardoso, “Takas”, no sira seluk tan;
❖ 1998 - Halo parte iha ekipa teknika hodi fo apoiu ba Konvensaun Nasional
Timorense iha Diaspora, Peniche, Lisboa;
❖ 1999 - Organiza no partisipa iha soromutu/reuniaun hodi prepara ba
Konsulta Popular iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999.
Hare fali ba Saudoso nia experiência no formação profissional hanesan tuir mai
ne’e:
❖ 2003 - 2004 - Halo estajiu professional iha Embaixada Timor-Leste iha Lisboa,
Portugal (Novembru 2003 to’o Janeiru 2004) ho Embaixadora Pascoela
Barreto (nudar Xefe Misaun), liu-liu fo apoiu ba Konselleiru ba Embaixada,
Dr. Isilio Coelho da Silva;
❖ 2004 - Partisipa no konklui primeiru Kursu Parlamentar ba PALOP no TimorLeste, iha Assembleia Republica Portuguesa;
❖ 2004 - 2005 - Kontrata husi Assembleia Republica Portuguesa hodi mai fo
asistensia teknika ba Parlamentu Nasional Timor-Leste, liu-liu iha Komisaun
B (Comissao Nacional dos Negocios Estrangeiros, Defesa e Seguranca
Nacionais) durante fulan ne’en;
❖ 2006 - Tuir no remata kursu Profisional iha parte Teorika durante fulan tolu
iha “Jestaun ba Instituitoins Sosial iha area hanesan: Jestaun Estratejika,
Jestaun-Administrasaun, Jestaun Liderensa, Jestaun Finansas, tanba mai
servisu iha Ministeriu Defesa iha Timor-Leste;
❖ 2007 - Hahu servisu nudar Xefe Divizaun ba Kooperasaun Internasional ba
Defeza iha Ministeriu Defesa nian, hafoin liu tiha husi konkursu publiku hosi
Ministeriu Defesa nian;
❖ 2007 - Tuir no remata kursu ‘Diplomatic Training for International
Participants’ iha Ministerio dos Negocios Estrangeiros Malazia nian, durante
semana tolu;
❖ 2008 - Partisipa iha seminariu kona ba kooperasaun ba Defeza Malazia nian,
organiza husi Ministeriu Defesa husi Malazia, durante semana ida, iha Kuala
Lumpur, Malazia;
❖ 2008 - Simu ofisialmente Kargu nudar Diretor Nasional ba Planeamentu
Estratejiku no Politika Internasional, Ministeriu Defesa nian, pozisaun ne’ebe
mak nia kaer to’o iha fulan Jullu tinan 2019;
❖ 2008 - Simu kargu nudar Prezidente ba Diretor sira Politika Defeza CPLP nian,
iha tinan ida nia laran, no hahu prezide reuniaun ba dalauluk ba diretor sira,
durante prezidensia Timor-Leste ba Defeza Nasional CPLP nian; ne’ebe S.E.
Ministru Defeza no Seguransa, Kay Rala Xanana Gusmao prezide Reuniaun
ba dala sanulu hosi Ministru sira Defeza Nasional CPLP nian (MDN/CPLP),
hala’o iha Timor-Leste, nudar umanain, durante prezidensia Timor-Leste ba
Defeza Nasional CPLP nian iha tinan ida nia laran;
❖ 2008 to’o 2019 - sai nudar membru ba Gabinete-Forsa 2020 husi Ministeriu
Defeza;
❖ 2008 - Partisipa iha workshop konaba ‘Desenvolvimento do Setor da
Seguranca de Timor-Leste’, durante semana ida iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2008 - 2017- Partisipa iha reuniaun regular no seminariu, dala barak nudar
representante ba Instituisaun-Defesa (ARF, CPLP, ONU, iha prosesu hari IDN,
halo diskusaun no hakerek MoU no acordu). Halo acompanhamento ba
Sekretariu Estadu Defesa no Ministru Defesa iha Cimeira annual Sagri-La
Dialogue, iha Singapura; Sai nudar pontu fokal ba SSR (Security Sector
Reform)/UNDP), konaba desenvolvimentu iha sektor defesa nian;
❖ 2009 - Partisipa iha reuniaun Xl husi Ministro sira ba Defesa Nasional CPLP
nian no reuniaun II ba Diretor sira Politika Defesa CPLP nian, iha Luanda,
Angola, ne’ebe nia entrega kargo nu’udar presidente ba Diretor sira Politika
Defesa CPLP nian ba Diretor Politika Defesa Angola nian, no S.E. Ministro
Defesa Timor-Leste, Sr. Kay Rala Xanana Gusmao entrega mos Presidencia
Forum husi MDN/CPLP ba ninia homologo husi Angola. Partisipa beibeik iha
reuniaun SPAD/CPLP, hala’o iha Ministerio Defesa Nacional Portugal, iha
Lisboa, Portugal;
❖ 2009 - Partisipa iha workshop kona ba ‘As Prioridades Nacionais e as
Abordagens Regionais’, durante semana ida iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2009 - Koordena no hakerek TOR hodi halo rekrutamentu ba funsionariu
publiku foun, liuliu ba diresaun ne’ebe nia xefia no mos integra iha ekipa juri
hodi halo processo tomak rekrutamento iha Ministerio Defesa (Uluk sei
Sekretaria Estado ba Defesa);
❖ 2009 - Halo parte grupu husi Gabinete Forsa 2020 hamutuk ho staff husi
SSSU/UNDP hala’o visita estudo ida kona ba Defesa no Seguransa, durante
semana tolu liu iha:
- London: King College, Ministerio Defesa, Academia Defesa (Cranfield
University), IISS (International Institute for Security Studies) no Museu da
Guerra.
- Bruxelas: Quartel General NATO.
- Paris: Instituto International ba Estudos Seguransa nian.
- Lisboa: Ministerio Defesa no Autoridade Maritima.
❖ 2009 - Hala’o visita ba CAMP PENDLETON, California, EUA, Base ba Forsa
Marinha Americana nian hodi hare konaba metodologia formasaun no treinu
iha areas onion hanesan: Infantaria, Naval, Aerea, Amfibios;
❖ 2009 - Sai nudar koordenador ba Commission nebe aprova husi resolusaun
konsello ministru, 23 fulan setembru tinan 2009, ne’ebe mak forma husi
representante sira husi Gabinete Presidensia Republika, Gabinete Primeiru
Ministru, MNEC, SED, F-FDTL, SES (Sekretaria Estadu da Seguransa), atu
avalia konaba necessidade ba kontinuasaun presensa ISF (International
Stabilization Force) iha Timor-Leste, no hato’o relatoriu ida iha tinan 2011 ba
Governu nebe lidera husi S.E. Primeiro Ministru no Ministru Defesa no
Seguransa, Kay Rala Xanana Gusmao, atu halo analise no rekomendasaun
posterior hodi haruka ba Konsello Superior Defesa no Seguransa;
❖ 2010 - Partisipa iha workshop konaba ‘Seguranca Maritima na Regiao de Ilhas
Pacificas’ durante semana ida, iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2011 - Tuir no remata kurso iha ‘Advanced Security Cooperation- College of
Security Studies’, ne’ebe mak hala’o husi APCSS (Asia Pacific Center for
Security Studies), iha Honolulu, Hawaii, EUA, durante fulan ida ho balu;
❖ 2011 - Simu kondekorasaun ho Medalla “Ordem Lorico Asuwain” hanesan
rekonesimentu ba ninia kontribuisaun iha luta ba libertasaun nasional.
❖ Marsu 2012 - Partisipa iha “16th Tokyo Defense Forum”, iha Tokiu, Japaun;
❖ 03-07 setembru 2012 - Lidera ekipa husi SED forma husi Diretor sira hala’o
visita ofisial ida trabalho nian ba instalasaun husi Organizasaun Defesa
Australia nian (Darwin no Canberra), ne’ebe hasoru malu ho responsavelxave sira husi ADO (Australia Defence Organization);
❖ Outubru no Novembru 2012 - Partispa iha “17th Tokyo Defence Forum”, iha
Tokiu, Japaun;
❖ Marsu 2013 - Partisipa hamutuk ho Sekretariu Estadu Defesa, Dr. Julio Tomas
Pinto, no xefe Gabinete CEMG-F-FDTL, Major-Jeneral Calisto dos Santos
‘Coliati’, iha seminariu konaba ‘State Building and Security with NIDS
(National Institute for Defence Study)’, iha Tokiu, Japaun;
❖ Julhu 2013 - Hato proposta ba Sekretario Estado Defesa katak presisa hari
tan diresaun jeral ida (loke estrutura Ministerio Defesa nian) - Diresaun Jeral
ba Politika Defesa no Kooperasaun Internasional, ne’ebe hetan aprovasaun
iha Konsello Ministru, iha loron 8 fulan julhu tinan 2014, no hetan mos
aprovasaun S.E. Presidente Republika iha fulan Novembru tinan 2014, no
publika iha Jornal Republika iha loron 19 fulan Novembru tinan 2014. Nune’e
SED iha diresaun jeral rua, mak oras ne’e adopta mos husi Ministeriu Defesa
ho Lei Organika no. 7/2019, loron 17 fulan Abril, hetan alterasaun husi Lei
Organika no.57/2020, loron 11 fulan Novembru;
❖ 2015 - 2017 - Sai nudar pontu fokal ba SPeCIS (Sekretariadu Permanente ba
Komisaun Interministerial Seguransa nian) husi Gabinete Primeiro Ministro
VI Governu Constituisional;
❖ Maiu 2016 - Lidera no lori VIII Reuniaun ba Diretor sira Politika Defeza
Nasional CPLP nian, hala’o iha Dili iha loron 18 fulan Maiu tinan 2016, iha
momentu ne’e, simu kargu Prezidensia ba Forum durante tinan ida, hodi
koordena no organiza, simultaneamente, XIV Reuniaun husi Ministru sira
Defeza Nasional CPLP nian, mak hala’o iha Dili, ne’ebe lidera no preside husi
Ministru Defeza, Dr. Cirilo Cristovão, iha loron 19 fulan Maiu tinan 2016;
❖ 2016 - 2017 - koordena reuniaun interministerial kona ba, liu-liu, visita husi
Ministru Defeza Indonezia (Gen. Ref.) Riamizard Ryacudu no Ministru Defeza
Japaun Gen. Nakatani, no ema bo’ot sira seluk hosi entidade Defeza/Militar,
inklui mos visita husi Ro-ahi Militar no Ospital hanesan: Destroyer, no ARCA
ba Pas husi Xina, Destroyer “Fuyuzuki” husi Japaun, no, Dr. Soeharso (Ro-ahi
Ospital Militar) husi Indonezia;
❖ Maiu 2017 - Entrega ba Guine-Equatorial Prezidensia ba Forum husi
Komponente Defeza CPLP nian, no iha momentu ne’e mos, Timor-Leste
depozita instrumentu retifikasaun ba Protokolu Kooperasaun CLPL iha Area
Defeza ba Sekretaria Ezekutiva CPLP nian;
❖ 2017 - 2018 - Partisipa iha Reuniaun Estraordinaria sira ba Diretor sira
Politika Defeza Nasional CPLP nian, hanesan mos iha Sekretariadu
Permanente ba Asuntu Defeza CPLP nian;
❖ Hala’o hela knar nudar Diretor-Jeral ba Politika Defeza no Kooperasaun
Internasional iha Ministeriu Defeza nian, ho grau B, Nivel 6 to’o hakotu i’is
iha loron 28 fulan Fevereiru tinan 2023 iha Ospital Malazia.
Ikus liu ami familia bo’ot husi saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu
“Railakan” husu deskulpa ba familia, parentes, kolegas no amigos hotu durante nia
moris tanto ke iha ne’ebe deit ba nia sala no hahalok ruma ne’ebe durante nia moris
tomak la tuir ita bo’ot sira nia hakarak ami lori familia bo’ot saudoso Martinho
Maia Gonçalves ho codigu “Tasi Rai Lakan” nia naran, dala ida tan ami husu
deskulpa .
Lori naran Saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu “Tasi Rai Lakan” fiar katak
ho dedikasaun ne’ebe saudoso oferese ba rai ida ne’e bele inspira ita atu kontinua
hamri’ik hodi hatudu ita nia patriotismo no nasionalismo hodi ita kontinua firmi ba
dezenvolve ita nia rai doben Timor Leste.
Ami espera ita nia konfiansa no oracao sei lori saudoso sei moris hakmatek iha
maromak nia kadunan santo. Obrigado
❖ 1997 - Halo parte iha ekipa DEO hodi hakerek Mosaun Estratejika ba OJETIL
hodi aprezenta iha Konvensaun Nasional Timorense iha Diaspora, Peniche,
Lisboa; Hala’o konsulta no entrevista ba Lider Politiku principal sira Timoroan
nian iha diaspora, hanesan Dr. Mari Alkatiri, Dr. Jose Ramos Horta, Eng. Joao
Carrascalao, no reprezentante iha tempo ne’eba CNRM nian, Eng. Luis
Cardoso, “Takas”, no sira seluk tan;
❖ 1997 - Halo parte iha ekipa DEO hodi hakerek Mosaun Estratejika ba OJETIL
hodi aprezenta iha Konvensaun Nasional Timorense iha Diaspora, Peniche,
Lisboa; Hala’o konsulta no entrevista ba Lider Politiku principal sira Timoroan
nian iha diaspora, hanesan Dr. Mari Alkatiri, Dr. Jose Ramos Horta, Eng. Joao
Carrascalao, no reprezentante iha tempo ne’eba CNRM nian, Eng. Luis
Cardoso, “Takas”, no sira seluk tan;
❖ 1998 - Halo parte iha ekipa teknika hodi fo apoiu ba Konvensaun Nasional
Timorense iha Diaspora, Peniche, Lisboa;
❖ 1999 - Organiza no partisipa iha soromutu/reuniaun hodi prepara ba
Konsulta Popular iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999.
Hare fali ba Saudoso nia experiência no formação profissional hanesan tuir mai
ne’e:
❖ 2003 - 2004 - Halo estajiu professional iha Embaixada Timor-Leste iha Lisboa,
Portugal (Novembru 2003 to’o Janeiru 2004) ho Embaixadora Pascoela
Barreto (nudar Xefe Misaun), liu-liu fo apoiu ba Konselleiru ba Embaixada,
Dr. Isilio Coelho da Silva;
❖ 2004 - Partisipa no konklui primeiru Kursu Parlamentar ba PALOP no TimorLeste, iha Assembleia Republica Portuguesa;
❖ 2004 - 2005 - Kontrata husi Assembleia Republica Portuguesa hodi mai fo
asistensia teknika ba Parlamentu Nasional Timor-Leste, liu-liu iha Komisaun
B (Comissao Nacional dos Negocios Estrangeiros, Defesa e Seguranca
Nacionais) durante fulan ne’en;
❖ 2006 - Tuir no remata kursu Profisional iha parte Teorika durante fulan tolu
iha “Jestaun ba Instituitoins Sosial iha area hanesan: Jestaun Estratejika,
Jestaun-Administrasaun, Jestaun Liderensa, Jestaun Finansas, tanba mai
servisu iha Ministeriu Defesa iha Timor-Leste;
❖ 2007 - Hahu servisu nudar Xefe Divizaun ba Kooperasaun Internasional ba
Defeza iha Ministeriu Defesa nian, hafoin liu tiha husi konkursu publiku hosi
Ministeriu Defesa nian;
❖ 2007 - Tuir no remata kursu ‘Diplomatic Training for International
Participants’ iha Ministerio dos Negocios Estrangeiros Malazia nian, durante
semana tolu;
❖ 2008 - Partisipa iha seminariu kona ba kooperasaun ba Defeza Malazia nian,
organiza husi Ministeriu Defesa husi Malazia, durante semana ida, iha Kuala
Lumpur, Malazia;
❖ 2008 - Simu ofisialmente Kargu nudar Diretor Nasional ba Planeamentu
Estratejiku no Politika Internasional, Ministeriu Defesa nian, pozisaun ne’ebe
mak nia kaer to’o iha fulan Jullu tinan 2019;
❖ 2008 - Simu kargu nudar Prezidente ba Diretor sira Politika Defeza CPLP nian,
iha tinan ida nia laran, no hahu prezide reuniaun ba dalauluk ba diretor sira,
durante prezidensia Timor-Leste ba Defeza Nasional CPLP nian; ne’ebe S.E.
Ministru Defeza no Seguransa, Kay Rala Xanana Gusmao prezide Reuniaun
ba dala sanulu hosi Ministru sira Defeza Nasional CPLP nian (MDN/CPLP),
hala’o iha Timor-Leste, nudar umanain, durante prezidensia Timor-Leste ba
Defeza Nasional CPLP nian iha tinan ida nia laran;
❖ 2008 to’o 2019 - sai nudar membru ba Gabinete-Forsa 2020 husi Ministeriu
Defeza;
❖ 2008 - Partisipa iha workshop konaba ‘Desenvolvimento do Setor da
Seguranca de Timor-Leste’, durante semana ida iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2008 - 2017- Partisipa iha reuniaun regular no seminariu, dala barak nudar
representante ba Instituisaun-Defesa (ARF, CPLP, ONU, iha prosesu hari IDN,
halo diskusaun no hakerek MoU no acordu). Halo acompanhamento ba
Sekretariu Estadu Defesa no Ministru Defesa iha Cimeira annual Sagri-La
Dialogue, iha Singapura; Sai nudar pontu fokal ba SSR (Security Sector
Reform)/UNDP), konaba desenvolvimentu iha sektor defesa nian;
❖ 2009 - Partisipa iha reuniaun Xl husi Ministro sira ba Defesa Nasional CPLP
nian no reuniaun II ba Diretor sira Politika Defesa CPLP nian, iha Luanda,
Angola, ne’ebe nia entrega kargo nu’udar presidente ba Diretor sira Politika
Defesa CPLP nian ba Diretor Politika Defesa Angola nian, no S.E. Ministro
Defesa Timor-Leste, Sr. Kay Rala Xanana Gusmao entrega mos Presidencia
Forum husi MDN/CPLP ba ninia homologo husi Angola. Partisipa beibeik iha
reuniaun SPAD/CPLP, hala’o iha Ministerio Defesa Nacional Portugal, iha
Lisboa, Portugal;
❖ 2009 - Partisipa iha workshop kona ba ‘As Prioridades Nacionais e as
Abordagens Regionais’, durante semana ida iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2009 - Koordena no hakerek TOR hodi halo rekrutamentu ba funsionariu
publiku foun, liuliu ba diresaun ne’ebe nia xefia no mos integra iha ekipa juri
hodi halo processo tomak rekrutamento iha Ministerio Defesa (Uluk sei
Sekretaria Estado ba Defesa);
❖ 2009 - Halo parte grupu husi Gabinete Forsa 2020 hamutuk ho staff husi
SSSU/UNDP hala’o visita estudo ida kona ba Defesa no Seguransa, durante
semana tolu liu iha:
- London: King College, Ministerio Defesa, Academia Defesa (Cranfield
University), IISS (International Institute for Security Studies) no Museu da
Guerra.
- Bruxelas: Quartel General NATO.
- Paris: Instituto International ba Estudos Seguransa nian.
- Lisboa: Ministerio Defesa no Autoridade Maritima.
❖ 2009 - Hala’o visita ba CAMP PENDLETON, California, EUA, Base ba Forsa
Marinha Americana nian hodi hare konaba metodologia formasaun no treinu
iha areas onion hanesan: Infantaria, Naval, Aerea, Amfibios;
❖ 2009 - Sai nudar koordenador ba Commission nebe aprova husi resolusaun
konsello ministru, 23 fulan setembru tinan 2009, ne’ebe mak forma husi
representante sira husi Gabinete Presidensia Republika, Gabinete Primeiru
Ministru, MNEC, SED, F-FDTL, SES (Sekretaria Estadu da Seguransa), atu
avalia konaba necessidade ba kontinuasaun presensa ISF (International
Stabilization Force) iha Timor-Leste, no hato’o relatoriu ida iha tinan 2011 ba
Governu nebe lidera husi S.E. Primeiro Ministru no Ministru Defesa no
Seguransa, Kay Rala Xanana Gusmao, atu halo analise no rekomendasaun
posterior hodi haruka ba Konsello Superior Defesa no Seguransa;
❖ 2010 - Partisipa iha workshop konaba ‘Seguranca Maritima na Regiao de Ilhas
Pacificas’ durante semana ida, iha Honolulu, Hawaii, EUA;
❖ 2011 - Tuir no remata kurso iha ‘Advanced Security Cooperation- College of
Security Studies’, ne’ebe mak hala’o husi APCSS (Asia Pacific Center for
Security Studies), iha Honolulu, Hawaii, EUA, durante fulan ida ho balu;
❖ 2011 - Simu kondekorasaun ho Medalla “Ordem Lorico Asuwain” hanesan
rekonesimentu ba ninia kontribuisaun iha luta ba libertasaun nasional.
❖ Marsu 2012 - Partisipa iha “16th Tokyo Defense Forum”, iha Tokiu, Japaun;
❖ 03-07 setembru 2012 - Lidera ekipa husi SED forma husi Diretor sira hala’o
visita ofisial ida trabalho nian ba instalasaun husi Organizasaun Defesa
Australia nian (Darwin no Canberra), ne’ebe hasoru malu ho responsavelxave sira husi ADO (Australia Defence Organization);
❖ Outubru no Novembru 2012 - Partispa iha “17th Tokyo Defence Forum”, iha
Tokiu, Japaun;
❖ Marsu 2013 - Partisipa hamutuk ho Sekretariu Estadu Defesa, Dr. Julio Tomas
Pinto, no xefe Gabinete CEMG-F-FDTL, Major-Jeneral Calisto dos Santos
‘Coliati’, iha seminariu konaba ‘State Building and Security with NIDS
(National Institute for Defence Study)’, iha Tokiu, Japaun;
❖ Julhu 2013 - Hato proposta ba Sekretario Estado Defesa katak presisa hari
tan diresaun jeral ida (loke estrutura Ministerio Defesa nian) - Diresaun Jeral
ba Politika Defesa no Kooperasaun Internasional, ne’ebe hetan aprovasaun
iha Konsello Ministru, iha loron 8 fulan julhu tinan 2014, no hetan mos
aprovasaun S.E. Presidente Republika iha fulan Novembru tinan 2014, no
publika iha Jornal Republika iha loron 19 fulan Novembru tinan 2014. Nune’e
SED iha diresaun jeral rua, mak oras ne’e adopta mos husi Ministeriu Defesa
ho Lei Organika no. 7/2019, loron 17 fulan Abril, hetan alterasaun husi Lei
Organika no.57/2020, loron 11 fulan Novembru;
❖ 2015 - 2017 - Sai nudar pontu fokal ba SPeCIS (Sekretariadu Permanente ba
Komisaun Interministerial Seguransa nian) husi Gabinete Primeiro Ministro
VI Governu Constituisional;
❖ Maiu 2016 - Lidera no lori VIII Reuniaun ba Diretor sira Politika Defeza
Nasional CPLP nian, hala’o iha Dili iha loron 18 fulan Maiu tinan 2016, iha
momentu ne’e, simu kargu Prezidensia ba Forum durante tinan ida, hodi
koordena no organiza, simultaneamente, XIV Reuniaun husi Ministru sira
Defeza Nasional CPLP nian, mak hala’o iha Dili, ne’ebe lidera no preside husi
Ministru Defeza, Dr. Cirilo Cristovão, iha loron 19 fulan Maiu tinan 2016;
❖ 2016 - 2017 - koordena reuniaun interministerial kona ba, liu-liu, visita husi
Ministru Defeza Indonezia (Gen. Ref.) Riamizard Ryacudu no Ministru Defeza
Japaun Gen. Nakatani, no ema bo’ot sira seluk hosi entidade Defeza/Militar,
inklui mos visita husi Ro-ahi Militar no Ospital hanesan: Destroyer, no ARCA
ba Pas husi Xina, Destroyer “Fuyuzuki” husi Japaun, no, Dr. Soeharso (Ro-ahi
Ospital Militar) husi Indonezia;
❖ Maiu 2017 - Entrega ba Guine-Equatorial Prezidensia ba Forum husi
Komponente Defeza CPLP nian, no iha momentu ne’e mos, Timor-Leste
depozita instrumentu retifikasaun ba Protokolu Kooperasaun CLPL iha Area
Defeza ba Sekretaria Ezekutiva CPLP nian;
❖ 2017 - 2018 - Partisipa iha Reuniaun Estraordinaria sira ba Diretor sira
Politika Defeza Nasional CPLP nian, hanesan mos iha Sekretariadu
Permanente ba Asuntu Defeza CPLP nian;
❖ Hala’o hela knar nudar Diretor-Jeral ba Politika Defeza no Kooperasaun
Internasional iha Ministeriu Defeza nian, ho grau B, Nivel 6 to’o hakotu i’is
iha loron 28 fulan Fevereiru tinan 2023 iha Ospital Malazia.
Ikus liu ami familia bo’ot husi saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu
“Railakan” husu deskulpa ba familia, parentes, kolegas no amigos hotu durante nia
moris tanto ke iha ne’ebe deit ba nia sala no hahalok ruma ne’ebe durante nia moris
tomak la tuir ita bo’ot sira nia hakarak ami lori familia bo’ot saudoso Martinho
Maia Gonçalves ho codigu “Tasi Rai Lakan” nia naran, dala ida tan ami husu
deskulpa .
Lori naran Saudoso Martinho Maia Gonçalves ho codigu “Tasi Rai Lakan” fiar katak
ho dedikasaun ne’ebe saudoso oferese ba rai ida ne’e bele inspira ita atu kontinua
hamri’ik hodi hatudu ita nia patriotismo no nasionalismo hodi ita kontinua firmi ba
dezenvolve ita nia rai doben Timor Leste.
Ami espera ita nia konfiansa no oracao sei lori saudoso sei moris hakmatek iha
maromak nia kadunan santo. Obrigado
“Hau fa’an hau nia isin
Sosa liberdade
Hau ran fakar sulin tamba buka dalan los
Hau mate ka moris ukun rasik an” – Nelson Turquel
Adeus…Adeus…Adeus kolega, amigo, oan, maun, alin no aman Martinho Maia
Gonçalves (TASI RAI LAKAN)!!!
No comments:
Post a Comment