Thursday, July 15, 2010

Seminariu Publiku ho Topiku 'Haklaken Ukun Rasik An Ba Futuru Nebe Diak Liu husi Informasaun Teknologia No Komputador"





Iha dia 11 de Julhu 2010, CCB (Centru Creatividade
Baucau) organiza workshop publiku, ho Topiku 'Haklaken Ukun Rasik An Ba Futuru Nebe Diak Liu husi Informasaun Teknologia No Komputador".

Eventu komesa iha tuku 09:30 e hanesan ita hatene oras Timor-Leste
dehan tuku 08:30 komesa maibe dada tempu to'o tuku 09:30 e tal.

Key Spekaer ba Eventu ne'e Sr. Albano Salem husi SEFOPE nudar direitor
ba Formasaun no Emprego nian, Sr. Eric hanesan Uma Nain, Alipio husi
Infor Timor (membru ICT-TL) e Hau Lemi husi FONGTIL (membru ICT-TL).

Sr. Albano koalia kona supporta nebe'e mak sira bele oferese ba sentru
formasaun sira ne'e tamba nia hatete katak sira iha $2 milhoes dollars
atu supporta ba Small Grand ba sentru formasaun nebe'e mak bele hatama
proposta tuir criteria nebe mak iha. Maluk sira iha rede ne'e iha
sentru formasaun no hakarak halo proposta bele directamente kontaktu ho SEFOPE.

Sr. Eric nudar Manajer ba CCB nia rasik apresenta kona ba profila husi CCB e aktividade saida mak sira halo, hanesan sira nia organizasuan sai nudar fasilitador ba kualker tipo worshop iha Baucau sira bele sai hanesan Fasilitador
no mos oferese mobile training ba area rural sira ne'e, tamba ami mos
hare'e organizasaun ida ne'e foin hetan suporta laptop 10 hodi uja ba
treinamentu mobile nian, hau mos hatene katak Colega Eric laos
deit CCB nia Manager maibe nia mos hanesan Manager ba banda ROCK INFERNO nian (Banda Rock) iha nebe'e grupu ne'e mos composta husi maluk husi rede ICT ne'e hanesan Ray Soares husi Agriculutura mak sira nia Solista sira mos oferese cassete ida maibe hau hodi rona hau haoin katak maluk sira ne'e iha talenta laos iha IT deit maibe iha parte Music nian ne'e duni centru ida ne'e atu halibur maluk sira nebe'e deit mak iha talenta sira seluk hanesan Musica, Cultura, IT no seluk-seluk tan.

Sr. Alipio Simoes, a nia nudar representante Ubuntu iha Timor-Leste maluk sira bele hare husi Centru Treinamentu nebe'e mak sira orerese hotu-hotu sira utiliza open source. Sira fornese ona komputer ba sentru treinamentu barak uza open source software.

Hau rasik apresenta kona ICT4D no alternatifu telekomunikasaun uja ba Mesh Potato. objetivu prinsipal husi ami nia apresentasaun ne'e mak oin nusa bele
cria hanoin ida katak ICT ne'e laos mak computer deit maibe iha componente barak mak integradu iha neba hodi bele forma difinisaun husi ICT ne'e rasik.

Depois kuandu ideia ami hato'o barak husi partisipante mak hanoin katak tenki kria rede servisu hamutuk ida iha Baucau hodi bele fahe informasaun ba malu. Ida mak importante mos husi SEFOPE se bolu ita maluk sira rede ICT nian hodi halo parte iha komisaun hodi halo standarizasaun ba curicullum formasaun computer nian tamba sira hus SEFOPE durante ne'e sidauk hatene existensia husi Rede ICT nebe mak ita kria tia ona ne'e ami mos iha contactu ona ho Sr. Director ne'e karik iha informasaun ruma husi SEFOPE mak ami se updated ba rede ICT.

Iha hau nia apresentasuan partisipante sira bele uja mesh hodi halo contactu ba malu ne'e signifika katak iha duni alternavu nebe'e mak ita bele uja hodi bele telefone ba malu. iha Seminar ne'e duni husi ICT rasik se oferese mesh potato 10 ba maluk sira iha Baucau hodi bele halo piloto ho koordenador husi husi Infotimor.

Resume mak ami bele hasae:
1. Comunidade barak no Governu rasik mak sidauk hatene importansia ICT ba
Desenvolvimentu.

2. Husi Seminar ne'e rasik maluk sira neb'e mak hola parte iha
eventu ida ne'e se kria rede Servisu Hamutuk iha Baucau nian hodi bele
fahe informasaun ba malu kona ba issue nebe ba relasiona oha programa
Desenvolvimentu iha Area Baucau nian.

3. Workshop ho Seminar sira hanesan ne'e importante hodi fahe
informasuan diak liu tan ba komunidade sira liu-liu husi NGO, CBO,
Sentru Formasaun Professiona, Universidade sira no Governu oin nusa
importansia ICT ba Desenvolvimentu.

Ikus liu eventu ida ne'e taka iha oras tuku 06:46 OTL loraik hodi
hasai photo hamutuk e partisipante ba iha eventu ne'e hamutuk 51 tuir
lista presensa feto 17 pessoas no mane 33 sidauk inclui fasilitador no
staff CCB nian total hamutuk 60 liu. no partisipante sira mos simu
sertifikadu husi event organizer mak hanesan CCB.

Ami mos hato'o obrigado ba Manajer CCB Eric no Staff sira hotu, maluk sira husi
media mak halo ona cobertura ba eventu ne'e iha Baucau no mos supporta
husi colega sira husi mailing list rede ICT nian. (Lemi)

Wednesday, July 14, 2010

Training ba NGO HAK oin sa utiliza Database ba colecta informasaun kona ba Direitus Umanus



Iha dia, 9 de Julhu 2010, IT FORUM halo Training ba Staff Database husi NGO HAK. HAK iha no mos organizasaun Rede ba Direitus Humanus durante ne'e iha database ba colecta informasaun nian maibe la maximiza iha nia utilizasaun ne'e duni IT FORUM oras ne'e servisu hamutuk ho openevsys hodi halo tradusaun ba software direitus umanus nian.

Ne'e duni hodi maximiza liu tan utlizasaun software ne'e IT FORUM halo worshop ba Membru Staff Hak husi unidade Direitus Umanus nian oin nusa halo instalasuan no data entry informasaun direitus humanus ba programa openEvsys tamba ami hare katak dificuldade husi NGO sira nebe'e mak servisu iha Direitus Humanus durante mak iha dificuldade tebe-tebes oin nusa atu hatama informasaun ba database.

Ho software open source hanesan OpenEvsys (openevsys.org) Programa hanesan database programa nebe desenvolve husi Resperesaas (husi resperesaas.com ) hodi supporta organizasaun Direitus Umanus nebe mak presija program ne'e hodi supporta sira nia servisu. Husi FONGTIL rasik oras ne'e servisu hamutuk ho organizasaun husi Genebra hodi halo tradusaun Database ne'e ba Lian Tetun. (Lemi)

Diskusaun ho Topiku" Maximiza Tools ICT ba Servisu Radio



IT FORUM apresenta ba maluk sira husi RTL kona oin sa maximiza tools
ICT ba radio liu-liu uja program sira hanesan Podcast, radio connect,
website no microblog sira ne'e.
La haluha mos halo demo ba mesh potato ba staff RTL sira e maluk sira
ne'e presija duni input oin nusa bele desenvolve radio ba futuro utiliza tools ICT.

Ida mak ami propoin ba sira hodi ita bele coolabora hodi apresenta
informasaun IT nia liu husi Radio Timor-Leste tamba sira area frequensia bele
ba 13 distritu entaun ema barak mak bele rona.

To'o oras ne'e sira rasik sidauk hatene kona ba NCP nia programa ami
la hatene se informasuan mak sira la hetan ou maluk IT husi RTL mak
sidauk apply ba NCP tamba sira bele uja voip NCP nian hodi hato'o
informasaun husi Distritu mai iha Capital (alias gratis) uja
infrastrutura mak iha ona nebe'e mak kria tia ona husi DNICT nian.

Propem mos hodi desenvolve web radio ou radio connect hanesan contoh
website ne'e http://www.radioaustralia.net.au/connectasia/stories/201004/s2877541.htm

Ami mos share informasuan mak hetan husi colega Sara propoen ba Jornalista,
Obrigada ba Sara.

Partisipante iha Sorumutk ne'e hamutuk ema 20 e tal pessoas e maluk
sira ne'e mos hola han meudia hodi ami han hamutuk no hemu cola-cola
oan ida. Thanks mos ami hato'o ba colega Febu mak organija ona
Diskusaun ne'e. Maluk sira ne'e mak informasaun ata oan sira bele
share. (Lemi)

Worshop ICT iha Don Bosco ba 60 estudantes Feto




Iha Dia 2 de Junhu 2010, Centru Treinamentu Don Bosco organiza workshop ho Titulo "Importansia ICT ba Desenvolvimentu Timor-Leste. Sai orador iha eventu ne'e mak hanesan Abel Pires husi ICT-TL nudar koordenador, Ray Soares husi MAF, Ray Silva husi TLMDC no Hau rasik husi FONGTIL ami hotu-hotu nudar membru ba Organizasaun ICT-TL.

Iha Workshop ida ne'e partisipa husi ema hamutuk 60 e tal no 95% mesak feto deit nebe'e mak aprende hela formasaun komputador iha Don Bosco.

Abel Rasik Apresenta kona ba Internet no servisu nebe'e mak bele supporta husi sistema online sira ne'e, Ray Silva apresenta kona ba echnologia VSAT, Oin nusa sistema Vsat servisu no budjet hodi bele halo investimentu ba VSAT, Ray Soares hodi Topik kona ba Open Source Ubuntu, oin nusa halo migrasaun ba open source, aplikasaun programa mak supporta iha Ubuntu, no Hau rasik apresenta kona ba Projectu Village Teclco oin nusa bele kria sentral Telefone Rasik uja Mesh Potato e halo mos apresentasuan oin nusa ita bele halo ligasuan ba malu uja Mesh Potato sira ne'e.

Partesipante Antusiasmo tebes partisipa iha eventu ne'e tamba primeira vez sira halo workshop no fahe informasaun kona ba IT nian.

Koordenador ba workshop ne'e rasik Rui Afonso hatete katak ida ne'e hanesan primeiru passu hodi bele fahe informasaun ba malu, karik se kria tan workshop hanesan ho Topiku sira foun. Husi Media nebe mak ba halo kobertura ba event ne'e mak mai husi TVTL no RTTL. (Lemi)

Treinamentu halo Sentral Telefone uja Voip ho Open Source Software



Treinamentu VOIP no Open Source Software halao durante loron 2 iha FONGTIL, iha dia 19 – 20 de Abril 2010 ho Objetivu atu responde ba Planu Strategia FONGTIL 2010-2012 oin nusa bele kria advocacia iha Asesu ba Informasaun ho Technologia nian.

partisipante ba workshop ne'e hamutuk 31 partisipante mai husi
organizasaun hanesan: NGO Cailalo Baucau, Sols247, Assert, Fokupers,
FONGTIL, TLMDC, Info Timor, SEFOPE, MOJ, MAF, Eiros no partisipante individual mai husi sentru treinamentu komputer sira mak iha Dili.

Workshop loke husi Directora Fongtil , Sra Dinorah Granadeiro iha nia diskursu nia hateten katak espera partisipante sira bele aproveita treinamentu nebe mak organija husi FONGTIL hodi bele aplika iha sira nia organizasaun e Tuir koodenador ba workshop Sr. Guilherme Soares no mos nudar Coordenador ba ICT-TL hateten katak iha tinan ida ne'e husi FONGTIL sei supporta ba 10 ONG hodi halo ligasaun VOIP ho objetivu katak membru sira ne'e se bele halo ligasaun ba malu sem iha custo ba telefone tamba sira uja sistema wifi nian. Ligasuan 10 ba NGO ne'e hanesan projectu piloto deit oin nusa bele kria sistema telefone baratu ho sistema mesh networking. Fatin sira nebe mak oras ne'e ami monta ona mak hanesan ETBU, SOLS e UNTL hodi halo teste ba kualidade ligasaun nian tenik nian e iha palnu atu monta 100 unit mesh potato iha Dili laran. Projectu ne'e hetan supporta husi Trocaire no ISIF Fund ba hola equipamentu hanesan mesh potato access point no mos treinamentu ba tecnica sira.


Iha primeiru dia workshop hetan introduaun teknika husi fasilitador sira husi Australia Sr. David Rowe ho Sr. Rosemerry husi (www.rowetel.com) I iha primeira sesaun partisipante sira aprende kona ba oin nusa halo
konfigurasaun ba Mesh Potato, uja command line no GUI, monta numeru
telefone uja ip no setup ip uja telefone. Monta mos super node ba
antena 20 meter hodi koko mesh potato iha Dili laran, konsege estabele
ligasaun ba malu husi kampus UNTL Caicoli ba Fongtil. Partisipante sira
konsege lao hodi mesh ho bateria 12v no sae iha segundo andar hodi
estabele ligasaun ba FONGTIL (maibe iha parte ne'e interference signal
makas los ) tamba husi scanning ba wireless nebe mak ami halo hetan 42
ap mak exite iha area ne'e entaun presija halo mudansa ba channel.

Iha segunda dia workshop partisipante sira halo revisaun ba treinamentu premeiru dia nian no tama ba iha assembli (rakit) mesh potato, halo water proof, halo cabel power, monta PoTL (power over telefone line) halo teste ba equipamentu no konsege halo assembli (rakit) 5 unit mesh potato e partisipante sira barak mak halo esforsu hodi monta telefone linha 15 metros no fio DC 15 metros e ikus liu partisipante sira monta node (titik) ida iha Blind union organizasaun nian konsege hetan signal hodi bele estabele telefone husi ETBU ba FONGTIL.


Kobertura ba eventu ne'e husi RTTL
www.timorexpose.com
www.fongtil.info
www.villagetelco.org
www.dili.villagetelco.org
www.rowetel.com

Workshop Informasaun Komunikasuan ho Teknologia ba Lider Governu





Iha dia 6 to'o 9 de Abril de 2010 DNICT (Diresaun Nasional ba Informasaun ho Teknologia) no UN-APCICT (United Nation – Asian Pacific Training Center for Information Technology) realiza worshop ba loron hat ho tema sentral “Informasuan Komunikasaun ho Teknologia ba Lider Governu)

Partisipante ba eventu ne'e barak mak mai husi Leader governu nian hanesan Bupati, DDO, Deputi sira, no maluk balu husi Sociadade Sivil.

Iha Primeiro Dia ne’e primeira sesaun hatoo husi Sr Ki Kwon husi APCICT (Asian and Pacific Training Center for Information and Communication Technology for Development. Nia hanesan Senior ICT Expert.

Nia hodi Topic kona ba Academy of ICT Essencial for Government Leaders, iha parte ne’e share ho informasaun kona ba projetu ICT tia nian iha nasaun asia pacific nia mak hetan s usesu no mos la hetan susesu. Partisipante sira mos simu Manula Modul Training nian mak hau hanoin modul ne’e importante tebes ba maluk sira nebe mak oras ne’e servisu iha IT hodi bele iha ideia oin nusa bele implementa projetu ida ho susesu. Bele mos hetan manual sira ne’e iha website ne’e www.unapcict.org

Tuir fali share informasaun mai husi Colega sira husi companhia Malaysia nia husi www.databridge.com.my   maluk sira ne’e hodi topic Heading Toward E-Government initiatives and experience on ICT implementation at Certain Government Agencies. Apresenta husi Rr Siva Prakash & K.Kumar.

Sr Abel Pires nudar Koordenador ba ICT-TL (Asosiasaun Informasaun Communicasaun ho Teknologia Timor-Leste ) Apresenta kona ba Ligasaun Entre Aplikasaun husi Teknologia Informasaun ho Komunikasaun no Dezenvolvimentu signifikativu.

Husi FONGTIL Apresenta Demonstrasaun oin nusa bele halo Central Telephone rasik, Tenta uja Server Telefone ho program naran Asterisk Server mak bele hetan gratuita iha Internet no bele estabele ligasuan husi Telefone ba Telefone no Computer ba Telefone no Mobile ba Telefone . Husi Leader Governu nian sira iha Antusiasmo bot tebes ho demostrasaun ne’e tamba sira hakarak technologia sira hanesan ne’e mak governu tenki supporta hodi bele desenvolve nasuan ida ne’e iha parte telekomunikasuan nian.

Tuir Deputi Adminitrador husi Suai hateten katak “ projectu hanesan ne'e sira prontu atu supporta no mos prontu atu bele koalia iha Konselhu Ministru hodi bele hetan apoiu ba inisiativa posistiva sira hanesan ne'e tamba laos koalia deit maibe hatudo duni ho implementasuan ba programa ne'e.

Tuir Bupati Oecusse mos hanoin katak sira presija tebes DNICT nia apoiu hodi bele suporta ba VOIP ne'e laos ba Administador deit maibe mos Divisaun Governu nia sira seluk iha Distritu sira ne'e.

Tuir Sr. Lemi husi FONGTIL hateten katak oras ne'e sira so se implementa uluk projectu ne'e ba Membru FONGTIL mak iha Dili tamba tuir planu se monta 100 unit ba membru sira iha Dili nian.

Oras ne'e FONGTIL liu husi Divisaun MST/IT nian halao hela projectu piloto ba NGO 10 iha Dili laran oin nusa bele estabele ligasuan telefone ba organizasaun sira uja Teknologia VOIP (Voice Over Internet Protocol) ho Sistema distribuisaun uja Teknologia Mesh Networking. Organizasaun sira mak oras ne'e hetan ona Ligasaun mak hanesna ETBU, SOLS 247 Training Center , FTM, UNTL Caicoli, UNTL -LICEU no Eiros Training Center e inisitiva ne'e rasik hetan supporta husi Trocaire – Irlandia no ISIF Fund. (Lemi)

FONGTIL sai membru ba Plataforma Mundial FORUM NGO no Plataforma NGO FORUM NGO ASIA



Saida mak FORUM NGO Plataforma?

Iha dia 27-28 Outubro 2008 100 Nasional plataforma husi 82 Nasaun forma FORUM NGO Plataforma.

Objetivu: Atu fasilita cooperasaun entre nasional NGO plataforma , regional coaliation, inter- regional no internasional level, hodi halo advocacy comum no capacity building programa.

No disidi plataforma nain 5 mak sei lidera atu halo advocacy ba issue hanesan:
1.Difini criteria ba semak bele sai hanesan plataforma
2.Estuda kekuatan no kelemahan nasional plataforma, proteje direitu asosiasaun no fasilita mudansa hodi pomove pratika boa governasaun ho nasional plaforma
a). kria bilateral coopeasaun entre counterpart (liu husi website: www.ong-ngo)
b). Solidariedade iha asaun bainhira asosaisaun nia direitu hetan ameasa iha kualker nasaun ida.
c). Lanca no halo asesmentu iha posibilidade atu kria trust fund.
- identifika espetasaun no presiju husi plataforma
- difini modelu cooperasaun entre nasional plaforma
- identifika posibildade politika no prosedur administrativa maneja fundo .
Iha FORUM ne’e rasik Fasilita group hodi kaer mandate ba periudu tinan 2.

Grupo Fasilitador compostu husi 5 historica plataforma nebe mak hahu lansa prosesu ne’e hanesan: ABONG (Brazil), ACCION (Chile), CONGAD (Senegal), Coordenaation SUD (France), VANI (India) no ho representatnte foun hanesan: PIANGO (Pasifico), InterAction (USA), Espace Associatif (Maroco), CNONG (Congo) e SADC-NGO Council (South Africa)
3.Kontinua desenvolve no uza resource internasional hanesan servisu no uza tools partsipativu, facilita komunikasaun entre plataforma nasional sira.
4.Issu 6 mak sai hanesan prioridade
a.ODA – development financing
b.Climate-Change
c.Regulation ba Mercado agricultura
d.Access ba Be no sanitasaun
e.Resolusuan Konflitu
f.Luta kontra exclusaun social no desigualidade

Agenda atu iha posibilidade iha inkontru kada fulan 3 entre nasional Plataforma.


Agenda ida mak atu kria plataforma regional iha Asia e hodi hametin cooperasaun entre plataforma iha Asia.

Nee duni VANI (Volunter Action India Network) e SUD France halao konferensia Bangkok iha dia 20-21 Janeiro 2010 iha nebe’e partisipa husi: China, Cambodia, Filipina, Vietnam, Timor-Leste, Indonesia, Srilanka, Bangladesh no Paquistao. Hodi indentifika se mak bele sai membru, difini oin nusa bele halo cooperasaun entre plataforma sira ne’e .

Iha Inkontru iha Bankok ne'e FONGTIL haruka representante ida hodi Representa sekretariadu liu-liu atu halo koordenasaun servisu iha area troka informasaun liu husi website. Ne'e duni disidi Sr. Guilherme Soares husi parte MST/IT nian hodi bele halo'o kolaborasaun diak liu tan iha troka informasaun no mos updated website ba plataforma sira e oras ne'e iha ona website iha internet mak iha ligasaun ho plataforma sira seluk no bele vista iha “ONG-ASIA” (www.ong-asia.org) e Internasiona resource center “ONG-NGO” (www.ong-ngo.org)

Resultadu husi Inkontru iha Bangkok ne'e mak:
Se halo servisu followup liu husi website www.ngo-asia.org, kada plataforma se difini hakarak tama iha grupo diskusan ida ne’e husi parte 6 nebe mak Forum disidi tia ona
Timor-Leste, Vietnam ho Cambodia se hetan evalusaun husi plataforma husi Filipina.
No Disidi inkontru tuir mai se halao iha India. (Lemi)

Benefisu saida mak ita hetan kuando ita uja FOSS?

FOSS – Free Open Source Software ou sotfware livre. Livre iha ne'e signifika livre ba halo copy, livre ba halo distribuisaun no mos livre ba halo mudansa ba sistema software ne'e.
Iha sistema seguransa seguro tamba menos hetan afekta husi virus ba nia programa sira ne'e
Ita la presija hasae osan hodi hola nia lisensa tamba software ne'e nia lisensa Free no open
No software nebe mak ita uja sempre legal
Nia suporta ajuda husi komunidade iha mundo tomak

Diferensa ho Prorietariu Software (Janela)
Proprietariu Software ne'e nia Lisensa ita tenki hola e custo osan barak
Sempre iha Virus mesmu maluk sira sempre update antivirus maibe kuntinua efekta ho virus
Software ne'e labele halo copy tamba kontra direitu proprietariu (Hak Cipta)
Hodi nune sempre iha nasaun kiik hanesan Timor-Leste ita bele hetan copy ilegal iha loja sira ne'e
Nia suporta husi nia kompanhia ida halo ne'e
Nia sistema taka ou segredu.

Oin nusa ho maluk leitor sira nia sistema karik uja hela propritariu software ami husi Sekretariadu FONGTIL iha sentru treinamentu karikmaluk presija hasae kapasidae iha parte ida ne'e bele mai kontaktu ho ami no espero ita bele ajuda hamenus virus iha ita boot sira nia software janela ne'e.***
Lemi

Desenvolvimentu FOSS (Free Open Source Software)

Desenvolvimentu FOSS iha Timor-Leste hanesan ita hatene katak iha Timor-Leste iha Asosisaun Informasaun Communication no Technologia (ICTTL) nebe'e hari'i iha 2007 no nia Koordenador Geral mak Abel Pires e sira halao ona treinamentu kona ba FOSS. Iha Janeiru 2008 halao treinamentu semana ida husi dia 29 Janeiru – 1 Februari 2008 iha FONGTIL ho convida maluk IT Expert husi Indonesia Dr Onno Purbo (IT ITB), iha 2009, husi dia 1 – 5 Junhu 2009 servisu hamutuk ho Governu halao workshop semana ida kona ba FOSS convida nafatin maluk sira husi Menristek no Dr. Onno Purbo hanesan fasilitador. Servisu mos hautuk ho Governu liu husi DNICT (Diresaun Nasional Informasaun Comunicasaun ho Technologia) hodi organiza treinamentu ba Lider Governu nian ba modul 1ho 2 iha 2009 no modul 3 no 4 iha April 2010.

Husi organizasaun sosiedade sivil hanesan INFO TIMOR servisu prinsipal mak sosializa open source ba comunidae no escola iha Dili, Baucau no Suai hanesan fokus area. Sira mos loke sentru internet iha Baucau no Suai.

FONGTIL rasik iha sentru treinamentu mak fokus liu oin nusa bele adapta FOSS nesesidade membru nian. Hanessan treinamentu utilizasaun sistema desktop no servidor uza FOSS. Programa husi Divisaun MST/IT nian ba tinan ida ne'e mak halao treinamentu migrasaun husi private software ba software livre, advokasia ba sistema telekomunikasuan nian hanesan monta Voip ba membru sira iha Dili no Distritu nebe mak ahi lakan 24 horas no halo modul treinamentu software ho hardware nian.

Iha parte governu mak adapta liu uja FOSS mak hanesan Ministerio da Justisa mak inisia ho program ba treinamentu FOSS ba Staff IT sira no monta sistema servidor utiliza sistema open source software.(Lemi)

Partisipasaun Timor-Leste iha Asia Source 3


Asia source 3 ba partisapante husi Timor-Leste ne'e hanesan eventu importante ida iha regional ita hanesan nasaun foun presija tebes halo adaptasaun ba teknologia nebe'e mak bele benefisia ba ita nia nasaun ida ne'e.

Partisipante Timor-Leste ba eventu ne'e hamutuk ema nain 4 nebe mak selesionadu husi komisaun organizadora mak hanesan Guilherme Soares (FONGTIL), Alipio Simoes (INFO TIMOR), Ruben Freitas (Ministerio Justica) no Ray Soares (Ministerio Agricultura) presensa maluk sira ne'e importante hodi haforsa existensia komunidade open source Timor-Leste iha Mundo Internasional.

partisipante husi Timor-Leste nian hetan fiar husi komisaun organizador Asia Source 3 hodi responsabel ba parte teknika ba instalasaun 40 laptop ho sistema open source no monta networking ba sistema computador sira ne'e hotu no servisu ne'e partisipante halao ho responsabel.

Iha parte fasilitador mos komisaun fo fiar hodi partisipante husi Timor-Leste bele mos hodi topik balu atu fasilita liu-liu kona kona ba Voip (halo sentral telefone ) no mos fahe esperensia kona ba utilizasaun sistema FOSS iha Timor-Leste

Iha parte cultura nian partisipante husi Timor-Leste halo apresentasaun dansa tradisional Dahur no akompanha husi maluk sira balu husi Indonesia no Filipina. (Lemi)

ASIA SOURCE 3 Cavite Silang, Filipina 7-12 de Novembru 2009



Desenvolvimento Kapasidade no rekursu Umanu liu husi usa Free Open Source Software (sistema software gratutita no Libre ) hodi halo ligasaun, servisu hamutuk no kolaborasaun ho modelu FOSS.

Asia Source 3 hanesan eventu iha kampo treinamentu loron 6 open source iha Filipina ho obejetivu atu desenvolve Open Source, IT Skill ba sira nebe'e mak servisu iha NGOs (Non Goverment Organization), SMEs (Small Medum Enterprises) husi Asia. Husi dia 7-12 de Novembru 2009 hamutuk 140 partisipante husi 15 nasaun Asia hamutuk iha Silang, Cavite, Filipina hodi desenvolve kapasidade hodi halo ligasaun, servisu no koolabora hamutuk. Asia Source 3 hanesan eventu ida nebe'e Expertu IT husi NGOs, SMEs, Organizasaun Juventude hodi fokus ba elementu pratika husi distribuisaun Libre ba Software ka open source software (FOSS) iha kontestu ekonomi no sosial. Eventu ida ne'e halao iha kampo treinamentu hodi desenvolve konsiensia, integrasaun no adaptasaun ba feramentas FOSS iha Asia.

Asia Source 3 organiza husi UNDP International Open Source Network (UNDP-IOSN) liu husi ASEAN+3 (Filipina) no InWEnt Capacity Building International (German), Teknologi Taktis Kolektif (Belanda), Apirasi (US), Centru Internet no Sociedade (India). Apoio husi Ministru Federal Cooperasaun Ekonomia no Desenvolvimento German (BMZ), ASEAN Foundation no Open Society Institute .
Eventu ida ne'e ba dala 3 ona akontese, iha 2005 relializa iha Bangalore, India. 2007 iha Sukabumi, Indonesia.

Desenvolve komunidade Open Source Software ida ne'e hanesan primeira vez iha Filipina tamba nia skala ne'e boot partisipante husi 15 Nasaun husi Asia. Eventu ida ne'e mos hanesan eventu primeira eventu regional halibur ema hamutuk hodi desenvolve kapasidade hodi halao distribuisaun open source software iha Asia ho kontestu sosial no ekonomia sustentavel.

Objetivu geral husi Eventu ida ne'e mak:
- Hasae asesu ba adaptasaun teknologia ba organizasaun non profit no mos pequena i media empreza iha Asia.
Hasae kapasidade husi utilizador sira hodi uza FOSS hanesan eskolha nebe'e merese atu asesu, kontestu no halao komunikasaun.
- Halo fatin intensivu ba estuda, fahe no tranfere konhesimentu
- Fo oportunidade ba IT no mediator sira hodi servisu ho ONGs, pequena media empreza hodi desenvolve sira nia espesialidade iha parte IT - FOSS

Espera katak komunidade nebe'e mak desenvolve iha Asia Source 3 se forma grupo nebe'e forte depois bele desenvolve FOSS iha sira nia nasaun.