Friday, September 23, 2011

Uza FOSS (Free Open Source Software/Software Livre hodi Hamenus Digital Divide



Atu hamenus digital divide (kesenjangan digital) presija iha alternativu plataforma ba software nakloke (open) ho karakter livre (free) no mos fo oportunidade bot hodi hamosu desenvolvimentu industria software local (Timor-Leste) liu husi FOSS ( Free Open Source Software) husi ezemplu inisiativa nebe'e mak halo ona hodi sosializasaun no desenvolvimentu open source mak hanesan sosiedade sivil liu husi FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) halo ona workshop no treinamentu open source software ba membru NGO sira iha Dili no iha Distrito, Governu liu husi Dirasaun Nasional Informasaun & Technologia (DNICT) husi Ministerio Infrastrutura ho inisiatifa programa E-Goverment Leadership Training & komunidade Open Source Software Timor-Leste liu husi Asosisaun Informasaun Tecnologia e Komunikasuan Timor Leste (ICT-TL) nebe'e mak halo ona sosializasaun no treinamentu open source software ba estudante univerisade sira mak iha kursu informatica, escola professional informatica no grupo juventude sira mak interese tebes atu aprende no desenvolve open soure software iha Timor Leste. No mos groupu komunidade Open Source mak komesa moris iha Dili mak hanesan OpenSource4Justice (MOJ), Hadomi Linux (Encourage Youth iha Bairopite), IPDC (linux User) ho obejtivu hodi halo sosiliazasaun no fahe informasuan liu tan kona ba importansia FOSS (Free Open Source Software) liu husi aktiviade mak hanesan: Worskhop, Seminar, Trenamentu uza software livre (FOSS) ba ONGs, Estudante no Juventude sira iha Timor-Leste .

Saida mak FOSS?
FOSS (Free Open Source Software) movimentu ne'e hahu iha 1983 husi Richard Stellman ho Free Software Fundasaun (FSF). Livre iha ne'e signifika livre hodi halo modifikasaun ou mudansa ba nia fonte kodigu programa (source code) , livre halo copia ou duplikasuan , livre halo distribuisaun, faan ou aluga.

Oras ne'e FOSS (Free Open Source Software) nia desenvolvimento maka'as ho nia sistema operativu no programa aplikativu hanesan solusuan alternativu husi proprietariu software. Ho nia karater Livre fo benefisiu bot ba utilizador sira hodi halo mudifikasaun programa tuir sira nia nesesidade.

Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (kinerja) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre.

Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.

Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.

Ezemplu ba Aplikasuan FOSS
Software FOSS fahe ba kategoria oi-oin mak hanesan:

a. Aplikasuan ba Rede & Internet
Aplikasaun mak relasiona ho sistema netwok. Hanesan mail server, web server no web browser. Aplikasuan atu uza iha internet mak Mozilla Firefox. Apache, Aplikasuan ba web server 58% uza iha Mundo.

b. Sistema Operativu
Sistema Operativu FOSS mak konhesidu no popular mak GNU/Linux. Kompostu husi distribuisaun oi-oin mak hanesan: Redhat, Debian, Fedora Core, Ubuntu sst.

c. Aplikasuan ba escritoriu
Aplikasaun hodi halo servisu nian hanesan wordprocessor, spreadsheet, presentation mak hanesan: OpenOffice, LibreOffice, Abiword sst.

d. Aplikasuan ba Edukasuan
aplikasuan mak iha funsaun ba edukasaun hanesan instrumento ba aprende nian mak hanesan:
Matematika: KBrunch, Kig, KmPlot, Kalgebra
Siensia: Kstarts, Marble, Kalzium
Lingua: KwordQuiz, Kanagram, Khangman, Parley
Aprende liu husi Jogu: Tux Paint, KTouch, Step, KTurtle

e. Aplikasuan ba Enterteinamentu no Multimedia
Aplikasuan mak iha funsaun hanesan enterteinamentu, Aplikasuan ba musika MP3 (XMMS), hodi halao cd/dvd (Xine, Totem) Sst.

f. Aplikasaun Espesiku
  • GIS ( Geographical Information System )
  • Compiler ba programasaun; C, C++, Fortran, Python, Objetive C, Sst.
  • Database
  • Aplikasuan ba embedded System

Thursday, September 8, 2011

ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco'


The Asia Pasific Network Information Centre (APNIC) in its role as
Secretariat for Information Society Innovation Fund (ISIF) is very
pleased to confirm that the organization "ROWETEL and FONGTIL have won
the ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco" in category of
Inovation on Acess Provision.

http://isif.asia/groups/isif/wiki/b1c52/ISIF_Award_2011__Celebrating_the_achievement_of_innovators_in_the_AP_region_.html