Wednesday, October 12, 2011

Ezemplu husi Nasaun sira mak uza ona FOSS

Partisipa iha Diskusuan IGF Kenya 2011

Africa do Sul
Iha 2002, Government IT Officer Council (GITOC) halo rekomendasaun ba gabinete Governo Africa do Sul hodi uza Free Open Source Software (FOSS). Implementasuan politika ida ne'e baseia ba issu hanesan: empenhu, seguransa, suporta no implementasun husi FOSS mak iha impaktu direitamente ba custo gasto ba implementasuan FOSS. Implementasuan FOSS hatur esplisitu tuir politika Governu Sul Africanu nian.

Fator susesu husi Implementasuan FOSS iha Africa do Sul fahe ba kategoria 3:

1. Implementasuan husi FOSS tenki iha produz valor. Tenki iha valor ekonomiku mak as. Vantajem mak hetan husi politika ida ne'e mak hanesan custo efisiensi ba gastu, aumenta reseita estadu, no oportunidade hodi desenvolve FOSS. No mos iha valor sosial hanesan habelar informasaun ba populasuan loke fasilidade treinamentu ba IT.

2. Desenvolve kapasidade no manuntensaun sufisiente. Liu husi kapasidade fornese informasaun, input husi spesialista sira no suporta desenvolvimentu FOSS.

3. Suporta bot mai husi ator importante FOSS. Strategia haforsa suporta iha targetu mai husi nivel foti desisaun (birokrat), departementu sira, ema professional iha area IT, no user komputador sira hotu.

Kampanye ba FOSS iha Africa do Sul hola parte koligasaun husi Shuttleworth foundation, Hewlett Packard, Canonical, Meraka Institute, CSIIR (Council for Scientific and Industrial Research) hodi halo promosaun ba Open Source iha Africa do Sul. Governo Africa do Sul hanesan user barak iha Informasuan Tecnologia ho total computador hamutuk 400.000 mil no kada tinan gasta milhoes ba milhoes Rand (Osan Africa do Sul) ba iha hola software. Ho politika mak hasae husi SITA (State Information Technology Agency) iha 2003 departementu hotu husi governu uza FOSS.

2. Estadu Unidos America

Mesmu la iha politika husi Governu EUA maibe husi sidade federal sira hola inisitiva hodi halo politika pro-FOSS ma hanesan sidade California, Oregon ho Texas. Survey husi MITRE Corporation, indika katak iha Departementu Defesa nian uza ona 115 aplikasuan FOSS tamba siguru liu. Iha mos rekomendasaun husi PITAC (President Information Technology committee) sugere katak: “Governu Federal sira tenki dudu desenvolvimentu FOSS, hanesan alternativu ba high end computing”.

Instituisaun publico balu halo ona migrasun ba FOSS mak hanesan City of Largo of Florida halo ona transisaun 900 funsionario ba Linux. Tuir informasuan ho desisaun opta ba sistema FOSS sira bele hamenus gastu 1 milhaun USD .

3. Holanda
iha 6 Dezembru 2006, 8 Estadu iha Holanda asina Manifest van Open Gemeenten (Manifest of Open Government) Manifestu ne'e ho nia konteudu katak sistema tecnologia informasaun ho nia tenderizasaun iha Governu tenki iha espiritu Open Source Software & Open Standard. Manifetsu ne'e haforsa ba strategia politika desenvovimentu FOSS ba aspetu 4 nakloke (openess)
1. Supplier Independence
Aspetu ne'e katak governu labele depende ba kompanhia ou vendor ida deit ba tender

2. Interoperability
Troka informasaun tenki halo la iha limitasuan. Dokumentu bele asesu la presija uja programa espesificu deit.

3.Transparancy and Variability
Governu tenki halo Audit ba programa software nebe'e mak uja hodi hatene katak software ne'e suporta ona fator seguransa mak precisa.

4.Digital Durability
Dokumentu tenki bele loke sa tempu deit la precisa iha limita ba tempu.


Brazil

Governu Brasil halo planu hodi halo migrasuan ba FOSS ba 80% komputador Governu nian. Planu ne'e se implementa durante tinan 3. Ho objeviu Primeiru, Custo ba FOSS menus. Segundo, migrasaun halao hodi hasae no desenvolve produktividade husi software local. Terseiru, Hanesan pasu ba demokratizasaun ba asesu konhesimentu.

Iha tinan 2000, Governu Brazil suporta projetu ho skala bot ba uza FOSS ba aplikasuan GIS (Geographical Information System). Sistema ne'e uza ba setor public hodi halo gestaun ba populasuan no monitorizasaun ba sistema envairomentu nian. Projetu TerraLib hanesan desenvolvimentu ba aplikasuan Libraria GIS. Durante survey 2005, prediksaun ba total mercado GIS hamutuk 200 companhia ho 4000 funsinariu no hetan benefisisu USD $150 Milhoes.

Cina

Iha 2000, Governu chines inisia halo migrasuan ba FOSS. Liu husi desenvolve Linux versaun Cina (RedFlag) Objetivu husi migrasuan ne'e mak ida hodi responde ba nesesidade iha rai laran no seguransa ba rai laran Cina. 90% software mak uza iha Cina hanesan software copy pirata (copy ilegal) ne'e duni hodi loke oportunidade ba mercado Governu Cina akonsela hodi bele uza software legal.

Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software. Ho Linux mak hanesan open Standard, orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.

Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.

Estonia

Governu Estonia primeira vez adopta FOSS iha 1995 hodi hamenus gasto ba IT. Servisu hotu-hotu iha seitor publico indikadu atu uza FOSS. Linux sai hanesan software prinsipal ba modul hodi troka database (X-Road). Komponente hotu husi software desenvolve uza sistema X-Road baseia ba FOSS no publico be download programa ne'e ho livre.

Estonia sai hanesan ezemplar nasaun mak desenvolve e-goverment ho susesu husi alokasuan orsamentu estadu ba desenvolvimentu Informasaun ho Tecnologia ba seitor publico uza 1% deit no programa ne'e halao ona durante tinan 10 nia laran.

Alemanha
Alemanha iha inisiativa oi-oin iha implementasaun FOSS. Ezemplu hanesan The German Bundestag uza Linux ba 150 servidor sira nian. Governu Munich iha planu atu troka 140.000 mil komputador desktop ba uza Linux. Polisi Alemanha rasik halo ona migrasaun ba 110.000 mil clientenya ba Linux.

Tuir Ministro Interior husi Alemanha, Otto Schilly katak “presu laos sai hanesan razaun hodi halo migrasaun ba FOSS maibe Ami hakarak haforsa sistema siguransa komputador no prevene akontese monoculture no hamenus dependensia ba single supplier”

Malaysia

Governu Malaysia deklara nia suporta ba FOSS desde November 2001. Iha fulan April 2002, Association of Computer and Multimedia Industry of Malaysia akonselha ba Governu hodi uza FOSS ofisialmente . Malaysia Institute of Electronic Systems husu ba Governu hodi uza FOSS no desenvolve komputador baratu ho sistem FOSS. Iha fulan Julhu 2002, Malaysia lansa KOMNAS (Komputer Nasional) 20 unidade PC ho Sistema Operativu Linux desenvolve husi RDB-Hicom Info Tech . Iha Komnas iha Linux mak halo lokalizasaun (uza lingua local) tia ona, inklui aplikasuan ba escritoriu no web browser.

Peru
Peru hanesan nasaun ida mak ofisialmente deklara muda ba uza sistema FOSS. Ho seriedade husi Governu Peru hakerek iha Lei inan No 1609 (The Use of Free Software in Public Administration) lei ida ne'e deklara kona ba uza FOSS iha Instituisaun hotu Governu nian, Lei ne'e mos husu ba agensia governu nian hodi esplika no halo publikasuan ba relatoriu analiza orsamentu ba publico quando uza proprietariu software.

Srilanka
Gasto a'as iha hola computador no hola lisensa ba software husi proprietaiu software hodi hanesan razaun fundamental husi Srilanka hodi escolha FOSS.
Pasu importante husi Srilanka adopta FOSS ho hamosu Sinhala. Hanesan primeiru sistema operativu linux iha Srilanka. Desenvolvimento FOSS iha Srilanka organiza husi LSF (Langka Software Foundation) hodi dudu desenvolvimento iha nasaun laran liu husi partisipasuan Global iha desenvolve FOSS. Ho supporta husi kompanhia boot hanesan (IBM, Google, SIDA nsst). Srilanka rasik halo ona desenvolvimento no pesquiza iha FOSS, hanesan:
  • Aplikasuan Geronimo J2EE ba Server
  • KBFx, ba Desktop KDE
  • Apache AXIS
  • Sahana FOSS, Aplikasuan ba Disaster Manajemen System

Resume ba Politika Nasaun seluk hodi adapta FOSS
Ita bele dehan katak Nasaun seluk halo nia politika tamba:
  1. Governu hanesan ator prinsipal hodi disidi desenvolvimento FOSS. Tamba Nasaun seluk mak adopta ona FOSS iha oportunidade bot hodi aselera desenvolvimento teknologia ho benefisiu finansial maka hetan.
  2. Nasaun barak konsidera uza FOSS hanesan dalan ida hodi bele sai hanesan kompetitor ida iha Mercado Global; dudu industria software lokal; iha komitmen hodi domokratiza Teknologia Informasuan no hamenus custo iha hola Teknologia Informasuan.
  3. Orsamento laos hanesan sai kestaun fundamental Nasaun sira ne'e adopta FOSS. Maibe Aspetu Seguransa, interoperabilidade, halakon dependensia ba Vendo ida, apoiu ba industria lokal hodi desenvolve maka sai hanesan fator importante liu custo.

Friday, September 23, 2011

Uza FOSS (Free Open Source Software/Software Livre hodi Hamenus Digital Divide



Atu hamenus digital divide (kesenjangan digital) presija iha alternativu plataforma ba software nakloke (open) ho karakter livre (free) no mos fo oportunidade bot hodi hamosu desenvolvimentu industria software local (Timor-Leste) liu husi FOSS ( Free Open Source Software) husi ezemplu inisiativa nebe'e mak halo ona hodi sosializasaun no desenvolvimentu open source mak hanesan sosiedade sivil liu husi FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) halo ona workshop no treinamentu open source software ba membru NGO sira iha Dili no iha Distrito, Governu liu husi Dirasaun Nasional Informasaun & Technologia (DNICT) husi Ministerio Infrastrutura ho inisiatifa programa E-Goverment Leadership Training & komunidade Open Source Software Timor-Leste liu husi Asosisaun Informasaun Tecnologia e Komunikasuan Timor Leste (ICT-TL) nebe'e mak halo ona sosializasaun no treinamentu open source software ba estudante univerisade sira mak iha kursu informatica, escola professional informatica no grupo juventude sira mak interese tebes atu aprende no desenvolve open soure software iha Timor Leste. No mos groupu komunidade Open Source mak komesa moris iha Dili mak hanesan OpenSource4Justice (MOJ), Hadomi Linux (Encourage Youth iha Bairopite), IPDC (linux User) ho obejtivu hodi halo sosiliazasaun no fahe informasuan liu tan kona ba importansia FOSS (Free Open Source Software) liu husi aktiviade mak hanesan: Worskhop, Seminar, Trenamentu uza software livre (FOSS) ba ONGs, Estudante no Juventude sira iha Timor-Leste .

Saida mak FOSS?
FOSS (Free Open Source Software) movimentu ne'e hahu iha 1983 husi Richard Stellman ho Free Software Fundasaun (FSF). Livre iha ne'e signifika livre hodi halo modifikasaun ou mudansa ba nia fonte kodigu programa (source code) , livre halo copia ou duplikasuan , livre halo distribuisaun, faan ou aluga.

Oras ne'e FOSS (Free Open Source Software) nia desenvolvimento maka'as ho nia sistema operativu no programa aplikativu hanesan solusuan alternativu husi proprietariu software. Ho nia karater Livre fo benefisiu bot ba utilizador sira hodi halo mudifikasaun programa tuir sira nia nesesidade.

Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (kinerja) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre.

Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.

Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.

Ezemplu ba Aplikasuan FOSS
Software FOSS fahe ba kategoria oi-oin mak hanesan:

a. Aplikasuan ba Rede & Internet
Aplikasaun mak relasiona ho sistema netwok. Hanesan mail server, web server no web browser. Aplikasuan atu uza iha internet mak Mozilla Firefox. Apache, Aplikasuan ba web server 58% uza iha Mundo.

b. Sistema Operativu
Sistema Operativu FOSS mak konhesidu no popular mak GNU/Linux. Kompostu husi distribuisaun oi-oin mak hanesan: Redhat, Debian, Fedora Core, Ubuntu sst.

c. Aplikasuan ba escritoriu
Aplikasaun hodi halo servisu nian hanesan wordprocessor, spreadsheet, presentation mak hanesan: OpenOffice, LibreOffice, Abiword sst.

d. Aplikasuan ba Edukasuan
aplikasuan mak iha funsaun ba edukasaun hanesan instrumento ba aprende nian mak hanesan:
Matematika: KBrunch, Kig, KmPlot, Kalgebra
Siensia: Kstarts, Marble, Kalzium
Lingua: KwordQuiz, Kanagram, Khangman, Parley
Aprende liu husi Jogu: Tux Paint, KTouch, Step, KTurtle

e. Aplikasuan ba Enterteinamentu no Multimedia
Aplikasuan mak iha funsaun hanesan enterteinamentu, Aplikasuan ba musika MP3 (XMMS), hodi halao cd/dvd (Xine, Totem) Sst.

f. Aplikasaun Espesiku
  • GIS ( Geographical Information System )
  • Compiler ba programasaun; C, C++, Fortran, Python, Objetive C, Sst.
  • Database
  • Aplikasuan ba embedded System

Thursday, September 8, 2011

ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco'


The Asia Pasific Network Information Centre (APNIC) in its role as
Secretariat for Information Society Innovation Fund (ISIF) is very
pleased to confirm that the organization "ROWETEL and FONGTIL have won
the ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco" in category of
Inovation on Acess Provision.

http://isif.asia/groups/isif/wiki/b1c52/ISIF_Award_2011__Celebrating_the_achievement_of_innovators_in_the_AP_region_.html

Thursday, July 7, 2011

Sosializa FOSS ba NGO sira iha Maliana


Iha dia 6 de Jullu 2011 Ami continua halo Sosializasaun ba Draf Statuta NGO nian no Sosializa Free Open Source Software ba Membru NGO sira iha Maliana. Hola fatin iha Sede Suco Holsa, Koordenador Rede Ba NGO iha Maliana Sr. Antonio da Cruz mos hanesan Chefe Suco contente tebes ho programa ne'e alen de sira mos fo ideia hodi halo mudansa iha Statuta no sira mos aprende oin nusa bele iha hanoin ona oin nusa bele uja Ubuntu ba Sistema Computador nebe'e mak durante ne'e sira uja. Ho live CD & USB nebe'e mak ami prepara sira bele koko.

Ho uja FOSS ema iha konfiansa liu atu serviso ho nia computador tamba la hanoin ho virus nebe'e durante ne'e sempre halo lakon sira nia file. Iha mos oportunidade ami mos hanorin sira oin nusa bele halo rasik Fugaun Roket ida ne'e antusiasmo boot tebes husi partisipante hodi bele halo esperensia ho Modelo Fugaun ne'e.


Sosializa FOSS ba NGO sira iha Liquisa


Iha dia 5 de Jullu 2011, hola fatin iha sede NGO Lode, ami halo sosializasaun ba Draft Statuta NGO nian no mos halo sosializasaun ba Free Open Source Software. Ideia husi sosializasaun FOSS ne'e hodi NGO sira mak durante ne'e iha problema ho computador liu-liu iha Virus & Lisensa ba Software bele halo ona plano ba migrasuan husi Private Software ba Free Open Source Software ho distribuisaun favorit Ubuntu , partisipante ba actividade ne'e hamutuk 10 pessoas feto nain 5 & mane nain 5. 

Iha Sosializasuan ne'e mos ami hato'o oin nusa bele uja tools ict nian hodi fahe informasaun nian liu-liu area nebe'e mak internet la asesu karik iha posibilidade ida mak bele uja sms hodi fahe informasaun ba malu, liu-liu informasuan oin nusa bele halo isu advocacia enter NGO sira.

Tuesday, July 5, 2011

FOSS iha Konferensia Atitude, Abilidade ba Desenvolvimento Timor-Leste



Dili, iha 4 de Jullu 2011, Universidade Nasional Timor Leste (UNTL) servisu hamutuk ho Vitoria University organiza konferensia ho tema geral kona "Atitude, Abilidade ba Desnvolvimento Timor-Leste" hola fatin iha Dili Convention Center (Mercado Lama). Iha Asunto 7 mak komisauan sira propoin hodi halo diskusaun mak hanesan:

- Agriculture no Rural Livelihood
- Health
- Escola i Idukasuan
- Juventude
- Mercado no Finaseiro
- Infrastrutura no sistema Nasional
- Lei no Justisa

Topik nebe mak ami hodi kolia  kona ba Infrastrutura, Sistema Komunikasuan & Sistema Nasional.
e partisipante fahe ba  grupo diskusaun ho 20 e tal pessoas hodi bele halo diskusaun ho diak liu tan. Partisipante barak mak mai husi estudante UNTL nia n no  estudante universidade husi Australia nian. estudante Informatik husi UNTL nian antusiasmo tebes ba asusnto nebe mak relasiona ho Open Source no Aplikasuan ba VOIP nian no halo mos Diskusaun ho sira hodi halo programa  Sosializasaun Free Open Source System (FOSS) Ba Departemento Informatica UNTL nian iha fulan ida ne'e.

Diskusaun loke husi Moderador Sr Andrew husi Info Timor, Sr. Alipio hanesan primeiriu orador koalia kona Linux Ubuntu mak hanesan distrito nebe'e mak durante ne'e Info Timor uja iha PC sira nebe'e sira distribui ne'e.  Sr.L emi Soares koalia Liu kona Oin nusa bele kria Infrastrutura ho base husi komunidade (Komunidade bele kria rasik infrastutura ba telekomunikasaun nia ho programa Swadaya husi populasuan)  Nia mos apresenta kona ba upgrade husi sistema villagetelco nia husi Antena 3dbi ba 18dbi hodi bele hamenos interferensia iha infrastrutura nebe mak sira halo ona.

Iha Diskusaun ne'e mos mosu hanesan ideia oin nusa internet bele sai baratu no Telefone bele asesibel. (karik bele escola bele iha internet gratuita) kuando ita hakarak foti nivel kualidade edukasaun nian sai diak liu tan.
Partisipante sira moa sujere presija halo diskusaun klean kona ba assunto refere ho ema sira foti desisaun ne'e, Presija halo Workshop Nasional kona ba Infrastrutura, Komunikasun & Sistema Nasional nian, hodi halibur hanoin ida diak liu tan.

Free Open Source Software sai hanesan alternativu software ba Timor-Leste ho programa konkreto husi Governo hanesan iha indonesia iha Programa IGOS 'Indonesia Go Open Source Software'

Rekomendasaun ba organizador karik iha futuro tenki konvida ba Instituisaun Governo nian hanesan husi DNICT, Arcom, Bisnis Sektor & Sosiedade Sivil hodi hare ba isu refere.

Sunday, June 26, 2011

Iha Razaun 3 tamba ba sa mak hau uja Linux


1. Tamba hanesan redaktur no simu file barak husi liur
mak mai ho virus barak. Ami nia computador  sempre hang no presija Sistema Operativo mak free husi virus. Tuir lolos atu uja Mac maibe karun los
2. Atu halo lab Computador  maibe tamba osan la iha hau uja Linux
3. Multi user antes ema barak uja iha dektop ida deit sempre file delete hela deit diak liu uja linux para ema ida-idak iha nia privatizasaun. Desktop iha Linux iha 2 ida naran KDE no ida Gnome. Iha hau nia kazu ha uja Desktop ho Gnome
halo hau nia  servisu loro-loro n hau uja programa Openoffice hodi troka Ms Office ho Gimp hodi troka Photoshop.
Atu halo pesquisa iha Internet hau uja Mozilla Firefox i atu manda e-Mail uja Evolution, atu chatting hanesan Yahoo Messenger hau Uja Gaim
Aplikasuan Multimedia hau uja Rhythmbox hodi bele rona musik MP3 & OGG
Kuando uja Audio CD uja Gnome-cd-player depois muda ba OGG & Grip
Atu loke Video hau Uja Xine ou Mplayer
Atu halo ISO ou copy CD uja terminal ho commando "mkisocd" & "cdrecord"
Uja mos programa hodi copy cd mak hanesan: CD Burner ou k3b
Aksesu internet husi uma hau Uja Dialup uja Wdial
Download file boot  hau  Uja Wget i file kiik uja Web browser
Atu lee PDF & Xpdf ba file kiik no file boot uja Adobe Acrobat Reader
atu halo file pdf uja export to PDF husi Openoffice Atu file pdf bele kiik uja print ba file ho nia output ba file postscript (.ps) no muda ba pdf ho command "ps2pdf"
Programa kompresi mak hau sempre uja mak gzip & tar
kuando atu manda ba user linux sira hau uja "bzip2 para nia kompress halo kiik kuan liu. No mos uja tar, gunzip ou bunzip2.
iha programa balu mak presija uja programa windows entaun hau uja Wine hodi halo extra file tamba nia iha (.exe)
Virtual Machine sempre uja tamba hau uja Qemu (Q Emulator) hodi troka Vmware. Qemu hodi hau halo screenshot prosesu instalasaun distro hodi halo artigo sira ruma ba .  Qemu mos hau uja hodi halo teste ba distro foun sira ne'e hodi halo artigo &  livro. No mos halo teste ba Live CD sira ne'e.
Atu halo imagem hau gosta uja gThumb tamba nia integradu ona ho Gnome  no mos hau uja gqview tamba kaman.
Hau  mos uja desktop KDE tamba iha aplikasuan KDE mak hau sempre uja hanesan k3b atu halo iso. Aplikasaun KDE-edu atu uja kstar. Artigo ne'e  hau halo tradusuan husi belun rusmanto Pamred Infolinux nian

Thursday, June 16, 2011

Sosializasaun Open Source iha Escola Informatica Sao Miguel-Comoro



Iha dia 16 de Junho 2011, hola fatin iha Escola Sao Miguel - Comoro, Dili.  Membru ICT-TL halao workshop ba loron ida ho nia topik "School Goes Open Source Software". Objetivu husi Workshop ne'e hodi fahe informasuan ba estudante sira kona ba importansia husi open source software ba escola no mos ba nasaun Timor-Leste. Estudante nebe mak partisipa husi eventu ne'e mai husi Aluno Informatica class 2 no class 3, total estudante mak partispa iha eventu ne'e hamutuk 82 pessoas (Mane 50 no Feto 32). Apresentasun hahu loke husi Director Sao Miguel nian hodi fo Bem Vindo ba Orador sira no mos objetivu husi workshop ne'e rasik, husi ICT-TL representa membru sira husi IT FORUM, Club Hadomi Linux, IT Don Bosco no Sasscom DIT.

Topik nebe orador sira hodi mak hanesan: Introdusaun kona ba Linux no Open Source Software, Demo Instlasaun Ubuntu uza live CD & USB, Solusuan Telefone iha Open Source uja Voip.

Antusiasmo bot tebes husi estudante sira atu hatene kona ba FOSS (Free Open Source Software)Workshop ne'e mos hanorin mos oin nusa estudante sira bele halo instalasaun ba Ubuntu uja CD ou USB. Estudante sira mos fahe ba grupo hodi halo pratica oin nusa halo instalasuan laptop 5 mak organizador sira prepara

Orador sira mos hetan almosu gratuita husi estudante sira nebe mak tau osan hamutuk hodi hola Aqua ho Almosu  nian ida ne'e mak espirito husi open source software (Share, Collaborate & Learning) . Eventu remata iha tuku 05:00 ida-idak fila ba nia fatin maibe programa "School Goes Open Source Software" Se kontinua nafatin iha escola seluk. Escola sira mak hakarak hatene liu tan kona ba FOSS bele kontaktu hodi ita organiza hamutuk.

Tuesday, June 7, 2011

Oinsa Ense Pulsa ba 3G USB Modem husi Computer

Artigo ne'e hakerek husi Colega Nune


Oinsa Ense Pulsa ba 3G USB Modem husi Computer

Ba Belun sira mak hakarak halo tranferensia pulsa ba 3G ou ba Numero seluk  bele dere ba: 121 no bele tuir informasaun prosesu tranferensia pulsa nian

Wednesday, May 25, 2011

Modem 3G Mak bele funsiona ho TT nia Serviso Internet 3 G

Esperensia Semana ne'e uja 3 G USB instala iha Laptop ho Sistema Operativu Window no Linux :

ZTE Modem MF626 ho software default lalao funsiona depois instala fali sotfware default TT nian ba Tipu Modem ZTE nian foin bele funsiona (Hola Indoensia)

Modem Huawei E-1552 hodi husi Filipina halo unlock tia depois bele uja iha Ubuntu 10.04 (hola Filipina)

Modem Huawei E-153 lao perfeitamente iha Windows no install uja nia software default (hola iha indonesia)

Vodafone K 3765- Z lao perfeitamente iha Ubuntu 10.04 maibe iha Windows la lao ida (Hola iha Nova Zelandia)

Modem Sierra Wireless lao iha windows no Ubuntu 

Experensia:
- Se modem connect depois liu um segundo desconnect fali, labele haluha cek tok pulsa iha kalae.
- Enxe pulsa ba 3G maibe la uja fulan ida TT konsidera nia tempo limitadu, halo favor carrega fali pulsa ou enxe fali.

Karik Modem seluk mak ami sidauk koko maluk sira nebe'e mak koko ona bele mos update hodi publik mak interese atu hola labele hola USB 3G sala. Importante ida mak labele haluha se modem ne'e unlock tia ona ka sidauk se sidauk diak liu unlock uluk se lae labele uja.

Saida mak Unlock? Se modem ne'e funsiona ho provide ida deit ne'e konsidera so bele uja iha fatin nebe'e provider ne'e exite, maibe kuando unlock ona bele uja iha kualker fatin deit ho kualker provider.

Sunday, May 22, 2011

Rede ICT-TL halo Workshop FOSS hodi komemora loron Restaurasaun Independensia RDTL






ICT-TL (Asosiasaun Informasaun, Komunikasaun & Teknologia Timor-Leste) servisu hamutuk ho FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) iha dia 21 de Maio 2011 halao Workshop Open Source. Workshop halao iha FONGTIL iha Rua de Caicoli Dili, partisipa ba eventu ne'e hamutuk 23 pessoas husi estudante secundario, universidade, funsionario no Sociedade Sivil sira iha Dili.

Workshop loke husi Representante FONGTIL nian Sr. Lemi Soares hanesan mos Koordenador ba ICT-TL nian. Hodi halo introdusaun kona ba workhop ne'e no mos aktividade mak planea ona atu halo iha futuro.

Workshop ba loron ida ne'e ho formato pratikal no halo diskusaun kona Linux no programa open source sira seluk.
iha Workshop ne'e partisipante sira halao Instalasaun ba programa Ubuntu 10.04 no konfigura driver ba Audio no Video Adapter, uja CLI (command line interface) ho programa dpkg. Partisipante sira konsege halo instalasaun Ubuntu ba laptop 10 no mos halo konfigurasaun audio no video driver la ho ligasaun internet.

Workshop ida ne'e mos hanesan primeira agenda fulan ida ne'e mak ICT-TL halao ona hodi followup ba programa fulan tolu nian.

Rede ICT-TL kolabora ho IT Parlamento hodi implementa Voip iha Parlamento Nasional




Hodi hadia komunikasuan diak liu tan iha Parlemento Nasional nia fatin, husi IT Parlemento nian iha plano atu halo migrasaun husi Private Software ba Free Open Source Software.

Mudansa halao uluk husi nivel servidor nian hanesan paso ida mak inisia ona mak halo instalasaun ba program servidor telefone uja software Trixbox hodi liga ba kualker softphone (x-lite ba windows no ekiga ba ubuntu ) no liga mos ba IP Phone unidade 4.

Oras ne'e sistema lao hela hodi halo teste no se liga ba PSTN line hodi kualker Softphone no mos IP Phone bele liga ba Lina TT nian. Serviso ba instalasaun server kolaborasaun hamutuk entre ICT-TL ho IT PN (Parlamento Nasional) hodi prepara software no halo treinamento ba IT Parlamento nian hodi bele halo konfigurasaun ba Servidor Telefone Voip nian ne'e.

Iha Futuro mos se iha planu hodi halo kolaborasaun iha solusaun Open Source ba Parlamento Nasional hanesan: Parlamento Digital, Rede Sosial, Wireless, Libraria Digital, Website no seluk-seluk tan.

Wednesday, May 18, 2011

Partisipasuan ICT-TL iha Enkontro Quadros Informatica CPLP









Dili, 17 de Maio 2011, Quadros informatica husi nasaun CPLP nian halo encontro Annual iha Edificio Paramento Nasional hanesan mos asaun ida hodi selebra restaurasaun independensia Timor-Leste iha dia 20 de Maio.

Iha eventu ida ne'e ICT-TL mos hetan konvite husi komisaun organizador hodi prenxe agenda iha segundo dia conferencia nian. Representa ICT-TL Sr. Lemi Soares hodi Topik kona ba " Voice over IP uja Mesh no Open Source hanesan solusaun alternativu ". Nasaun mak sai moderador ba diskusaun ida ne'e mai husi Guine Bissau e apresentasaun hahu husi moderador hodi apresenta Topik ba Diskusaun ba segundo dia nian.

Apresentasaun hahu introdusuan kona ba saida mak ICT-TL no FONGTIL e saida mak durante ne'e halao ona, apresentasaun mos esplica kona ba saida mak Village Telco atraves husi video 3 minutus, husi orador rasik halo mos demontrasaun oin nusa Telephone mobile open source nian bele halo ligasaun ba sistem voip sira seluk laos open source.

Antusiasmo bot tebes mai husi representante IT husi Nasaun CPLP nian, hanesan perguntak barak mai husi nasaun Africa nian kona ba oin nusa bele implementa sistema iha sira nia nasaun, tamba sira hanoin ho krizi financeiro mundial nian opsaun diak liu ba nasuan sira desenvolvido ne'e mak bele implementa solusaun open source nian, tamba la precisa halo importasuan lisensa barak-barak kada tinan.

Representante husi Brasil rasik hatete katak sira nia sistema iha nivel servidor uja liu open source maibe komesa halo migrasaun husi private software ba open source mos iha nivel utilizador.

Iha Timor-Leste rasik, Governo sidauk iha plano hodi sosializa no desenvolve open source e pior liu tan mak universidade nebe'e mak iha faculdade informatica rasik sidauk desenvolve kurikulum ida hodi hatama open source sai hanesan mata kualiah.

Hein katak Governo, Universidade, organizasaun hanesan ICT-TL, FONGTIL bele halao inisiativa barak liu tan iha FOSS nian liu-liu iha nivel kapasita rekursu humano nian hodi open source mos bele hetan adeptos barak iha Timor-leste.

Tuesday, April 26, 2011

Encontro Rede ICT-TL iha FONGTIL

Dili, 19 de Abril 2011, ICT-TL halao encontro fulan nian iha Edificio FONGTIL, Caicoli hodi koalia kona ba Planu Asaun ba fulan tolu mak membru sira se halao.
Mak hanesan: 1) Sosializasaun FOSS liu husi Road Show (Free Open Source Software) ba estudate no Juventude sira. 2). Halo Workshop ou Training of Trainer 3). ICT-CAMP.

Calendario Nebe'e Planeia:
Fulan Maio:
- Halao Road Show iha Escola Sao Miguel, Cristal, NGOs (iha Distrituo) & TOT Migrasaun ba Open Source (Planu no Budget)

Fulan Junu:
- Halao Road Show iha UNITAL, IOB, Training Center (Hadezta, Eiros, Espada, Sols247) & TOT Rede ba Membru no Server

Fulan Jullu
- Halao Road Show iha STM Fatumaka no Estabele Open Source KIOS (Rental, Internet no Training FOSS )& TOT Open Windows (portable office)

Fulan Agustus
- Halao ICT-CAMP

Responsabel ba aktividade sira ne'e husi Rede ICT-TL ( Lemi Soares, Ray Silva, Ray Soares, Ruben Gagita, Alipio Simoes, Hadomi Linux, IPDC Linux Club, Sasscom-DIT no FOSS for Justice )

Iha encontro ne'e mos membru foun sira hasoru malu ho Coordenador ICT-TL Abel Pires mak foin fila husi Australia depois de halo nia Phd iha Universidade Nasional Canberra. Hola fatin mos iha encontro ne'e mai husi membru Hadami Linux no group IPDC Linux Club no Membru ICT-TL sira.

Kona ba Actividade mak planeia ona sidauk iha supporta so iha mak komitmen husi Membru ICT-TL hodi kontribui ba Desenvolvimento FOSS iha Timor-Leste. Maibe husi Rede rasik sei tenta buka supporta husi Doadores Potensial ba Actividade positivu sira ne'e. Ou karik maluk ruma bele fo apoiu hanesan equipamento ou mos fundo ami hato'o bem vindo .

Monday, April 4, 2011

Reguler Training husi IT FORUM

Aktividade sexta-sexta halo pratikal training hodi halo
Advocia Online liu husi Internet hanesan halo: Blog, Halo website, uja
Skype no introdusaun FOSS (free Open Source Software). Karik maluk
sira rede Ne'e no NGO ruma mak interese bele mai partisipa.

Loron : Sexta- Sexta (April)
Oras: 02:00 - 05:00 (Loraika)
Fatin: FONGTIL Caicoli
Fasilitador: Lemi ( IT FORUM)
Agenda: Oin nusa halo Advocacia online liu husi Internet no Media sira seluk
Programa mak se aprende: Toolkits

1 Hetan tools oin nusa bele supporta servisu NGO loron-loron iha parte IT nian
2. Oin nusa bele halo Kampanhe liu husi: Blog, website, videos,
podcast, posters no newsletter.
3. Oin nusa implementa mobile Advcacy hanesan strategia husi NGO sira nian
4. Oin nusa bele Asegura Data ba ita nia organizasaun
5. Aprende kona ba Info Activista no historia susessu mak akontese iha
parte seluk iha mundo
6.Introduse servisu online ba advocacia
7. Uja Visual komunikasaun ba Advocacia
8. Uja Teknika mapa halo advocacia.

Sunday, March 27, 2011

200 estudante partisipa iha konferensia Sosializasaun FOSS (Free Open Source Software) iha Campus DIT



Dili ICT-TL hamutuk ho Sasscom DIT (Student Association of Computer
Science), Organiza Seminar loron ida iha sabado (26/03/2011) hola fatin
iha Campus DIT, Ai Mutin, Dili. Ho nia Tema "Open Source Software"

Membru ICT-TL nain 2 sai orador iha Seminario ne'e mak hanesan: Lemi
Soares husi FONGTIL ho Ray Silva husi TLMDC, seminario nebe fahe ba
sesaun hat hudi Topik diferente kona FOSS (Free Open Source Software)

Topik hirak ne'e mak apresenta iha Seminario ne'e mak hanesan
Introdusaun kona ba FOSS, Demo Instalsaun Ubuntu Desktop no Sistema
Telefone uja Trixbox.

Partisipa iha Seminario ne'e hamutuk 200 pessoas mai husi estudante
universitariu Computer Science - DIT, IPDC, IOB no STM

Iha Fatin hanesan Organizador ba Seminario Sr. Remi haktuir katak
Seminario ida objetivu atu aumenta tan konhesimento husi estudante sira
kona ba FOSS no se presija ajuda husi ICT-TL liu-liu iha parte hodi bele
kria eventu ne'e fulan-fulan. Iha Eventu estudante sira mos hatudo sira
nia antusiasmo bot husi numeru partisipante nebe bele konsidera hanesan Full House.

Eventu ne'e mos hamosu ideia hodi halo ICT-CAMP nebe se organiza iha
husi ICT-TL Hamutuk ho komunitas Linux iha tempu badak iha Dili.

Tuir Vice - Koordenador ICT-TL Lemi Soares haktuir katak eventu ne'e
hanesan programa reguler husi ICT-TL nian hodi bele fahe esperensia iha
FOSS nian ba Universidade, Governo no ba sociedade Sivil kona ba
importansia husi FOSS ba desenvolvimento Timor-Leste iha area ICT nian.

Wednesday, March 16, 2011

Agenda ba Conferensia Linux iha DIT

ICT-TL se hamutuk ho grupo SASSCOM (Student Association of Computer
Sciences - DIT) se halo workshop hamutuk iha:
Loron: Sabado, 26 de Marsu 2011
Fatin: Campus DIT- Aimutin
Oras: 02:00- Retama (Loraik)
Pembicara: ICT-TL
Topic: FOSS (Free Open Source Software)

Karik husi grupo seluk mak interesante atu partisipa bele mos kontaktu
ho Sr. Afonso Martins ho numeru HP 7658652 e email:
martinsafonso82@yahoo.co.id

Monday, March 7, 2011

Lansamentu Grupo Hadomi Linux iha Escola Teknika Becora




Dili ICT-TL hamutuk ho Grupo Hadomi Linux, Organiza Seminar loron ida iha sabado (5/11/2011) hola fatin iha Escola Professional Tecnico Becora, Dili. Ho nia Tema "Open Source Software"

Membru ICT-TL nain 3 sai orador iha Seminario ne'e mak hanesan: Lemi Soares, Ray Silva no Alipio Simoes, seminario nebe fahe ba sesaun hat hudi Topik diferente kona FOSS (Free Open Source Software)

Topik hirak ne'e mak apresenta iha Seminario ne'e mak hanesan Introdusaun kona ba FOSS, Ubuntu Desktop, Sistema Telefone uja Trixbox no Lansamento Grupo Hadomi Linux.
Partisipa iha Seminario ne'e hamutuk 63 pessoas mai husi estudante escola teknik informatika Becora, Escola Cristal, UNTL no IPDC.

Iha Fatin hanesan Organizador ba Seminario Nicho haktuir katak Seminario ida objetivu atu aumenta tan konhesimento husi estudante sira kona ba FOSS no mos Grupo Hadomi Linux se kontinua presija ajuda husi ICT-TL liu-liu iha parte desenvolve rekursu humano husi ba ida ne'e.
Iha eventu ne'e estudante sira mos hatudo sira nia antusiasmo bot ho pergunta nebe'e mak hato'o ba orador sira.

Tuir Lemi Soares hanesan Vice Coordenador ICT-TL nian hatuir katak eventu hanesan ne'e diak tebes tamba inisiativa mai rasik husi estudante sira, ne'e hatu katak estudante sira hakarak esforsu aan rasik hodi hasae sira nia konhesimento kona FOSS.

Open Source ba Estudante: Seminario loron ida iha IPDC-Canossa

Open Source ba Estudante: Seminario loron ida iha IPDC-Canossa

Sunday, February 6, 2011

Esperensia Partisipa iha LCA 2011



Saida mak LCA 2011 (Linux Conference Australia) hanesan eventu tinan-tinan kona ba FOSS organiza husi komunidade Linux Australi ba programa FOSS (Free Open Source Software ) Australia nian. Iha nebe'e tinan-tinan sira konvida membru sira hodi partisipa hanesan partisipante no mos saida hanesan orador ho apresenta mos projetu FOSS mak kada komunidade Open Source iha Australia- Tasmania & Nova Zelandia halao.

Programa fahe ba parte 4 iha sira bolu "Keynote" Orariu ba pakar sira hodi fahe esperensia, Morning, Conference, Lunch, Conference, Afternoon no Conferencia. hahu husi tuku 9:00 dader to'o 5:00 loraik.

Programa Dader interesante tebe-tebes tamba partisipnate hotu total 500 pessoas partisipa iha sesaun ne'e hodi rona Keynote sira fahe sira nia esperensia, liu-liu pesoas konhesidu iha mundo ICT nian hodi fahe sira nia esperensia.

Linux Australia tinan ida ne'e konvida mos Keynotes sira hanesan: Vinton G. Cerf hanesan chefe evangelista internet ba Google. Vinton mos ema bolu nia hanesan Father of Internet (Aman ba Internet) nia mak hanesan Co-Designer ba TCP/IP protocol.

Keynotes ida mak Eric Allman hanesan Co-founder & Sientista ba Sendmail. Keynotes seluk mak hanesan Mark Pesce nia mak hanesan Co-Developer ba VRML (Virtual Markup Language iha nebe'e base ba 3D, nia mos hanesan fundador ba programa graduasaun Interaktiva Media iha Universidade Southern California hanesan famouso escola cinema nian.

Keynotes ikus liu mak Geoff Huston mak hanesan Chefe Sientista APNIC (Asia Pasific Network Information Center) sira mak hanesan registu regional internet.

No mos ema konhesidu barak husi Mundo Open Source nian hanesan "Linus Trovald" ema ida nebe'e hanesan kriador ba Linux OS no sira seluk tan.

Depois de apresentasaun husi keynotes sira ami iha tempu 5 minitus hodi hemu kafe no komesa partisipa iha sesaun konference kada partisipan mak interese ho Topik ruma nia bele hare orariu no partisipa iha konference ne'e maibe se nia sinte ladun interesante ba nia no nia bele muda fali ba sala seluk hodi partisipa iha konference sira seluk mak interesante liu.
Apresentasaun kada sesaun iha 45 minutus no 25 minutus ba apresenta slide no 20 Minutus sesaun pergunta e resposta.

#Sira mos iha eventu seluk hanesan Rocketry Workshop iha sesaun ne'e kada partisipante tenki selu fee ba workshop hamutuk $400 hodi bele hetan Material hodi bele halo Rocket (open rocket) www.openrocket.sourceforge.net

#Iha eventu Speaker Dinner iha Eventu ne'e ba speaker sira hodi bele fahe informasaun diak liu tan

#Penguin Dinner ida ne'e partisipa hotu husi partisipante ho Fee registrasi $90 no mos halo fund-rising no iha kalan Pinguin Dinner Linux Australia konsege halibur osan ho montante hamutuk $20.000 USD hodi suporta ba programa karidade nian
# Program seluk mak hau mos hola parte iha AGM Linux Australia (Annual General Meeting) 2011 iha eventu ne'e ne'e sira halo hanesan reportagem aktividade no orsamentu ba tinan ida nian no mos halo elisaun ba strutura foun. Presidente Linux Australia nian John Ferlito loke sesaun hodi loke sesaun AGM no reportagem hato'o husi Council sira. No hetan aprovasaun husi Membru sira hodi aseita reportagem aktividade no orsamentu nian. Tuir hau nia observasaun sira ladun haksisuk malu kona ba reportajem sira, tamba hotu-hotu apoiu ba programa ne'e.

Hau mos hasoru ho Paul Gardener Autor ba Batphone,nia mos oferese HTC phone ida hodi hau bele familiar ho Google Andoid e partisipa mos sesaun Paul nian hotu tamba iha relasaun enter Batphone ho Mesh Potato uja hotu protocol Batman. Nune'e mos Paul koko hela halo pesquisa iha Batphone hodi bele halo produsaun ba Batphone ho presu $26 nia hatete buka hela supporta atu halo produsaun ba Batphone www.servalproject.org

Hasoru mos ho Joson White www.jasonjgw.net hanesan ema nebe'e matan at maibe desenvolve kluer ona iha area FOSS nian, liu-liu oin nusa uja programa FOSS ba ajuda Matan at sira bele halo servisu ho Computador.
Hasor mos Representante husi OLPC husi Sidney, Hasoru ho Russel hanesan Key Person ba iha Eventu Linux nian iha Australia e ajuda Mark ho Benjamin (IT Volunteer iha Eventu ne'e) hodi Flash Linksys uja Open WRT no halo ajuda monta sistema Audio no Video Programa nian.
Iha parte ne'e hau hare interesante tebes tamba sira uja program FOSS nian naran DV SWITCH hodi halo kobertura ba eventu ne'e live streaming no mos tahu iha Server.

Hetan ajuda em termos de registrasuan no akomodasaun husi Marco (Team Leader ba Speaker sira) hanesan dosen ba program open source husi QUT (Queenland University of Technology)

Halo viagem mos ba iha APNIC nia office iha Brisbane hamutuk ho David ho Andrew hodi hasoru malu ho Silvia (colombiana) hanesan Manajer ba Sponsor projetu IT iha Asia nian. E mos hasoru mos maluk Indonesia 3 mak oras ne'e servisu iha APNIC Sr.Sanjaya (Senior Staff) husi Indonesia kleur ona servisu iha APNIC. Ida ne'e mak hanesan esperensia nebe'e bele hetan durante partisipa semana ida iha Conferensia Linux nian.
Hau hanoin esperensia ne'e positivu bele iha rede nebe'e diak liu tan ho komunidade open source Australia no mos iha belun barak mak hakarak apoiu desenvolve FOSS iha Timor-Leste. Espera tinan oin bele iha maluk seluk partisipa fali hodi haburas no haforsa liu tan existensia FOSS iha Timor-Leste.

Tuesday, February 1, 2011

Conference Linux Australia 2011


Hamutuk ho Creator Linux "Linus Trovald" partisipa iha LCA2011

Iha Dia 22 - 29 de Janeiro 2011, hau ba partisipa iha LCA2011 hanesan um dos melhores Linux Conference iha Mundo. Iha ne'e hau mos partisipa iha Sesaun ida hodi halo apresentasuan ho maluk David Rowe kona projetu Dili Villagetelco. Belun sira bele hare ami nia apresentasaun iha url ne'e: http://linuxconfau.blip.tv/file/4697619/
no mos bele hare Video em geral kona ba LCA2011 iha Url ne'e
http://linuxconfau.blip.tv/posts?view=archive

Wednesday, January 26, 2011

Halo fio telefone no power uja fio LAN








Atu halo mesh potato bele uja rekurso nebe'e menos, ita bele halo mudansa iha parte fio nian ne'e. Hanesan normalment uja fio telefone ho nia fio pin 6 no uja RG12. Maibe dala barak susar tebes atu hetan connector RG12 iha Dili, se tenta atu hameno husi liu ne'e sai karun liu tan, uja fio LAN ita bele liga ba Telefone no mos data uja fio ida deit. Hemenus uja fio.

Tuesday, January 25, 2011

Monitoring ba Projetu Voip iha Baucau & Dili



Iha dia 5-14 de Janeiro 2011 ami simu visita husi Australia (Dr. David Rowe ho Sr. Rosemary) Manufacture ba Mesh Potato Sr. Peter (Director Atcom) Ir. Nick husi China. Objetivu husi visita ne'e atu hare oin nusa Projetu Dili Villagetelco lao. Ami mos halo viagem ba iha Sols247, Radio RTK no Baucau hodi hare'e sistema sira ne'e lao. Tuir sira nia hanoin katak projetu ne'e lao diak tamba impaktu ne'e bele hamenus custo iha GSM, hametin rede entre komunidade sira.
Maibe presija mos hadia sistema ne'e iha parte oin nusa nia bele reduz nia interferensia husi signal wireless seluk no nia sustentabilidade.

Training Ubuntu iha Oecusse ba Membru ONG sira



Iha Dia 23 de Dezembru 2010 Ami halao treinamentu Ubuntu iha Achae NGO nia fatin iha Numbe - Oecusse, partisipante ba eventu ne'e hamutuk 17 pessoas husi Feto: 4 & Mane 13 Pessoas husi ONG Local iha Oecusse.
Resultadu husi Treinamentu ne'e mak partisipante sira nia laptop install hotu programa ubuntu 9.04 no Ubuntu 10.04. Mesmu que partisipante sira ne'e foin aprende FOSS "Free Open Source Software" Maibe sira sente bele ajuda sira hodi resolve problema mak sira hetan hanesan Virus Computer, Data file lakon no Computer sempre crash.
Ami mos tenta instala ubuntu Live iha CD ho USB hodi maluk sira nebe'e mak hakarak uja Live USB bele uja hodi aprende no mos uja hodi hare'e Vrus iha Laptop ou computer seluk. Ami mos koko install modem 3G Huawei E-1553 ba Laptop Achae nian no oras ne'e nia bele uja ona ho Internet. Espera ema barak liu tan mak bele aprende FOSS hodi bele hasae user FOSS iha Timor-Leste.
Manual open source bele visita website ne'e:
http://www.flossmanual.net
http://ngoinabox.org/
http://opensource.telkomspeedy.com/wiki

Training setup Mesh potato & Halo Antena Reflector



Depois de fulan ida iha South Africa, Ami apriende liu tan oin nusa bele halo Mesh Potato lao diak liu tan hanesan, oin nusa resolve problema ho interferencia, uja antena 2,4Ghz no Nano Bridge 5 GHz hodi halo repeter.
Hanesan esperensia husi maluk sira iha husi Dabba Telcom iha Johanesburgo sira konsege liga Voip ba 9000 uma kain ho technology Voip maibe oras ne'e sira adopta hela oin nusa bele introduz Mesh Potato ba sira nia cliente sira. entaun ho esperensia sira mai mos la haluha hodi hatutan ba maluk sira mak oras ne'e iha interese hodi aprende diak liu tan oin nusa Hacking Hardware no Networking hodi bele hadia sistema Mesh Potato iha Dili no area seluk mak oras ne'e projetu ne'e halo.Ne'e duni iha Dia