Saturday, June 27, 2020

Ida nee hanesan inisiu ida

Iha fulan liu ba, hau hakerek twiter kona ba aspeto krizi iha mundu arabe infrenta. hau
hatete problema nee administrativo, laos politiku no ita presiza administrador sira nebe
bele responde ba lakunas desenvolvimentu iha tia nia regiaun do que ita preciza politiku
sira. Hau simu mensajem ida iha Twiter husu hanesan nee: Sua Alteza, se ita hakerek 10
mandamentus ba administrasaun governo nian diriji ba funcionariu ida husi mundo arabe
saida mak ita bot bele hatoĆ³:

Hau hanoin ida nee pergunta ida dia tebes mak nia koloka iha hau nia mente hodi hau hanoin
regras saida deit mak importante ba governo iha mundo arabe moderno nee?
Iha primeiru lugar quando ita aprende liu, ita hatane liu tan, hatene katak titulo
geralmente kik do que ita nia imaginasaun. portantu se ita para aprende, ita para
progredir iha vida. Hau rezumo iha nee 10 regras ou prinsipiu ba qualquer ema nebee okupa
kargu ofisial iha governu ou administrasaun ho base iha hau nia propria humilde esperensia

Prinsipiu 1
servir ema sira. objetivo governo hadi servir povu, objetivu husi administrasaun publica
hanesan servir sosiedade iha  prosedimentu sira, sistema, lei sira. Iha governo hodi
servir ema labele haluha ida nee, labele glorifika prosesu, no santifika lei sira no
hanoin katak sistema importante liu do que ema sira. Ema sira iha neba hodi ita servir
sira. halo sira nia vida fasil no konfortabel no bele muda qualquer tempu. Sira barak
haluha tia ida nee hanoin katak sira nia papel hodi proteje sistema esistente, no aplika
prosedimentu sira hodi implementa prosesu estebelese ona, ida nee mak hanesan raiz
problema husi burukrasia administrativo nian. Nunee legislador sira, ministros sira,
administrador sira, sira nebee elabora no presta servisu publiku, hanesan mos sira nebee
elabora orsamentu, realiza projetu, mantem nafatin visaun ida nee hanesan ojetivu final,
tenki iha prinsipiu servir povo mak sai prioridade iha plano no desizaun sira. precisa iha
revolusaun administrativo iha mundo arabe nia prioridade. 

Prinsipiu 2
Lalika adora de mais posisaun, tamba servisu no posisaun hanesan responsabilidade
temporaria. nia valor mak iha ita nia servisu realizadu sira nee. quando mais difisil ita
nia grau servisu, mas quandu ita realiza nia eleva ita nia estatutu no naran. Ita se
rekompensa iha mundo no iha fatin seluk.  nunka iha korajen hodi toma desisaun no hodi ita
hodi halo tuir deit ita nia ambisaun. se ita hadomi de mais posisaun ita koloka antes
valor, prinsipiu, objetivo nebe ita deseja alkansa hodi servir ema. Se posisaun menos ba
ita nia preokupasaun sira,ita se inspira hodi muda organizasaun que ita servisu ba, ita
nia povo, ita nasaun buka moris diak sai hanesan prioridade laos posisaun ida temporaria
nee.

Prinsipiu 3.
Difini planu, quandu ita  la iha planu ita prepara hodi hodi insusesu. funsionario barak
realiza sira nia servisu loro-loron la iha planeamentu semanal ou mensal. Ida nee sai
hanesan prinsipais desafiu administrativu nebee ita hasoru. Papel lolos lider hatene oin
nusa diriji no guia iha dirasaun ba distinu, motiva sira, e preserva ate antiji objetivo
se ita la difini plano ida, ita lao hanesan ema badiu maibe la iha objetivu.

Prinsipiu 4.
Halo monitorizasaun. Monitorizasaun ba desempenhu husi ita nia organizasaun. Designa ema ida hodi supervisiona husi laran. no mos ema terseira hodi neutro para bele avalia husi liur. Tenki iha indikasaun desempenhu claro hodi garanti dirasaun lolos mak ita tuir hela hodi alkansar plano. Labele sala ita nia nasaun estabelese valor referensia fraku no sistema monitorizaun inefikasia  nunee imposivel realiza qualquer projetu la indicadores real no honesto ita nia no ita nia ekipa. ita se la iha valor ida.


Prinsipiu 5.
Hari o nia equipa. Ita labele semu mesak, liman ida deit labele basa liman, kria ekipa
nebee bele hodi ita nia objetivu ba horizonte foun. Delega autoridade ba sira, guia sira,
hanorin sira, kapasita sira. Ajuda sira nia matenek no sira nia kreatividade, rekompensa
fatin ba sira. Enkuanta ita tenta karega ekipa ida mak fraca iha ita nia kotuk to tohar.


Prinsipiu 6.
Inova ou sai. Governo nebee la inova se sai katuas no se kole lalais, incapaz halo
kompetisaun iha korida. Ideas foun sempre inspira ba renovasaun constante, permite manan
konkorensia, reduz custo no reinventa. Ekonomia foun baseada iha inovasaun iha mundo agora buka talentos foun sira  ho perspetiva foun. Labele para buka roman matenek iha ita nia ekipa, nia kliente no publico em geral. La iha buat ida mak forte se laos ideia diak.

Prinsipiu 7.
Komunika no sempre otimista. sempre komunika ho publiku, komunidade, media no ema sira iha ita nia sorin. kria imagem no reputasaun no konta ba mundo ita nia ambisaun no habilidade.
governo balu hanoin katak komunika ho media hanesan kestaun sekundaria no as vezes
konsidera  hanesan inkomoda.  Ita konstrui imagem liu husi media, estabelese transparansiaiha ita nia governo no ema hatene administrativo nia dirasaun atu ba nebee.
Atraves husi media ita bele hetan apoio husi ema sira, tamba sira hatene ita hodi sira ba
nebee. Sira fo desculpa kuando o halo sala ruma, tamba sira sempre akompanha o nia
servisu. Informa o nia objetivu atraves husi media no poupa esforsu hodi alkansa sasan sira nebe mak ita komprometeu publikamente hodi kumpri. Sempre komunika no la subar. Trata media ho dinamiku no inimigu ba koruptus, presigidus no pregisojus.

Prinsipiu 8.
Kompete. kompetisaun hanesan karakter esensial ba komportamentu umanu. kompete ita nia an ho ema seluk. empresa susesu kuandu sira kompete iha ambiente abertu, sempre buka primeiru lugar lokal no internasional, verefika se ita nia ambiente servisu kompetitivu, kompete ho o nia pasadu hodi kontruir futuru ida diak, kompete o nia objetivu sira hodi alkansa ita nia ambisaun, kompetisaun hanesan modu vida iha governu, se ita nia motivasaun mihis, entusiasmo mihis no vontade ho determinasaun se mate.

Prinsipiu 9.
Kria lider. se ita kria lider, ita kria futuru ida, lider real sira nebee kria lider seluk no organizasaun real. No sira nebee produz lider mantem eselensia metin iha kapasidade organizasaun, kria lider nebee bele habelar  horizonte hodi mos enerjia foun, hodi organizasaun ba pantamar foun, formasaun lider hanesan konkista no kontrui ema laos edifisiu.


Prinsipiu 10.
Sempre ba oin. Moris iha vida nebee nakonu ho signifikadu, sira nebee servisu iha governo
hanesan ebensoada, ita nia servisu la komum; maibe nia hanesan buat ruma mak bonita iha ita nia vida husi ema barak ba sira nia diak, nunka subestima ita nia papel, ita nia servisu, esforsu ita iha negosiu muda vida sira, planea futur no kontrui ita nia rain.

Nai Maromak fo hau kapasidade hodi bele servir nasaun no povo

Ida hanesan inisiu ida

Fonte Resumu Livro husi Mohammed bin Rashid Al Maktoum

No comments: