Friday, April 27, 2012

Enkontru Sestu Quadros Informatika CPLP iha Timor Leste

Iha dia 16-20 de Maio 2011, Hetan konvite hodi halo apresentasaun kona ba Villagetelco Project ba belun sira hus CPLP iha Uma Fukun Parlamento Nasional iha Dili.

Objetivu prinsipal tamba nasaun CPLP, nasaun barak mak iha situasaun iklima ambiente hanesan ho Timor Leste, ne'e duni sira interese atu desenvove projetu relasiona ho open hardware & open software nian, tuir sira nia hanoin husi diskusaun nebe'e mak ami halo katak ho situasaun krizi finaseiru mundial opsaun uza softwae livre sai hanesan agenda importante ba sira hodi halo diskusaun iha sira nia nasaun.
Kona ba atu desenvolve konhesimentu sira besik kedas ho Africa do Sul entaun fasil hodi sira bele adapta aprende husi neba'a.Tamba inisiativa kona ba open source software desenvolve makaa tebes iha Africa do Sul nian ho suporta husi Governu rasik. Oin nusa ho situsaun iha Timor Leste? Espero ho governu foun agora bele mos iha mundansa ba sistem telekomunikasaun iha rai doben ne'e. (Lemi)

Wednesday, October 12, 2011

Ezemplu husi Nasaun sira mak uza ona FOSS

Partisipa iha Diskusuan IGF Kenya 2011

Africa do Sul
Iha 2002, Government IT Officer Council (GITOC) halo rekomendasaun ba gabinete Governo Africa do Sul hodi uza Free Open Source Software (FOSS). Implementasuan politika ida ne'e baseia ba issu hanesan: empenhu, seguransa, suporta no implementasun husi FOSS mak iha impaktu direitamente ba custo gasto ba implementasuan FOSS. Implementasuan FOSS hatur esplisitu tuir politika Governu Sul Africanu nian.

Fator susesu husi Implementasuan FOSS iha Africa do Sul fahe ba kategoria 3:

1. Implementasuan husi FOSS tenki iha produz valor. Tenki iha valor ekonomiku mak as. Vantajem mak hetan husi politika ida ne'e mak hanesan custo efisiensi ba gastu, aumenta reseita estadu, no oportunidade hodi desenvolve FOSS. No mos iha valor sosial hanesan habelar informasaun ba populasuan loke fasilidade treinamentu ba IT.

2. Desenvolve kapasidade no manuntensaun sufisiente. Liu husi kapasidade fornese informasaun, input husi spesialista sira no suporta desenvolvimentu FOSS.

3. Suporta bot mai husi ator importante FOSS. Strategia haforsa suporta iha targetu mai husi nivel foti desisaun (birokrat), departementu sira, ema professional iha area IT, no user komputador sira hotu.

Kampanye ba FOSS iha Africa do Sul hola parte koligasaun husi Shuttleworth foundation, Hewlett Packard, Canonical, Meraka Institute, CSIIR (Council for Scientific and Industrial Research) hodi halo promosaun ba Open Source iha Africa do Sul. Governo Africa do Sul hanesan user barak iha Informasuan Tecnologia ho total computador hamutuk 400.000 mil no kada tinan gasta milhoes ba milhoes Rand (Osan Africa do Sul) ba iha hola software. Ho politika mak hasae husi SITA (State Information Technology Agency) iha 2003 departementu hotu husi governu uza FOSS.

2. Estadu Unidos America

Mesmu la iha politika husi Governu EUA maibe husi sidade federal sira hola inisitiva hodi halo politika pro-FOSS ma hanesan sidade California, Oregon ho Texas. Survey husi MITRE Corporation, indika katak iha Departementu Defesa nian uza ona 115 aplikasuan FOSS tamba siguru liu. Iha mos rekomendasaun husi PITAC (President Information Technology committee) sugere katak: “Governu Federal sira tenki dudu desenvolvimentu FOSS, hanesan alternativu ba high end computing”.

Instituisaun publico balu halo ona migrasun ba FOSS mak hanesan City of Largo of Florida halo ona transisaun 900 funsionario ba Linux. Tuir informasuan ho desisaun opta ba sistema FOSS sira bele hamenus gastu 1 milhaun USD .

3. Holanda
iha 6 Dezembru 2006, 8 Estadu iha Holanda asina Manifest van Open Gemeenten (Manifest of Open Government) Manifestu ne'e ho nia konteudu katak sistema tecnologia informasaun ho nia tenderizasaun iha Governu tenki iha espiritu Open Source Software & Open Standard. Manifetsu ne'e haforsa ba strategia politika desenvovimentu FOSS ba aspetu 4 nakloke (openess)
1. Supplier Independence
Aspetu ne'e katak governu labele depende ba kompanhia ou vendor ida deit ba tender

2. Interoperability
Troka informasaun tenki halo la iha limitasuan. Dokumentu bele asesu la presija uja programa espesificu deit.

3.Transparancy and Variability
Governu tenki halo Audit ba programa software nebe'e mak uja hodi hatene katak software ne'e suporta ona fator seguransa mak precisa.

4.Digital Durability
Dokumentu tenki bele loke sa tempu deit la precisa iha limita ba tempu.


Brazil

Governu Brasil halo planu hodi halo migrasuan ba FOSS ba 80% komputador Governu nian. Planu ne'e se implementa durante tinan 3. Ho objeviu Primeiru, Custo ba FOSS menus. Segundo, migrasaun halao hodi hasae no desenvolve produktividade husi software local. Terseiru, Hanesan pasu ba demokratizasaun ba asesu konhesimentu.

Iha tinan 2000, Governu Brazil suporta projetu ho skala bot ba uza FOSS ba aplikasuan GIS (Geographical Information System). Sistema ne'e uza ba setor public hodi halo gestaun ba populasuan no monitorizasaun ba sistema envairomentu nian. Projetu TerraLib hanesan desenvolvimentu ba aplikasuan Libraria GIS. Durante survey 2005, prediksaun ba total mercado GIS hamutuk 200 companhia ho 4000 funsinariu no hetan benefisisu USD $150 Milhoes.

Cina

Iha 2000, Governu chines inisia halo migrasuan ba FOSS. Liu husi desenvolve Linux versaun Cina (RedFlag) Objetivu husi migrasuan ne'e mak ida hodi responde ba nesesidade iha rai laran no seguransa ba rai laran Cina. 90% software mak uza iha Cina hanesan software copy pirata (copy ilegal) ne'e duni hodi loke oportunidade ba mercado Governu Cina akonsela hodi bele uza software legal.

Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software. Ho Linux mak hanesan open Standard, orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.

Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.

Estonia

Governu Estonia primeira vez adopta FOSS iha 1995 hodi hamenus gasto ba IT. Servisu hotu-hotu iha seitor publico indikadu atu uza FOSS. Linux sai hanesan software prinsipal ba modul hodi troka database (X-Road). Komponente hotu husi software desenvolve uza sistema X-Road baseia ba FOSS no publico be download programa ne'e ho livre.

Estonia sai hanesan ezemplar nasaun mak desenvolve e-goverment ho susesu husi alokasuan orsamentu estadu ba desenvolvimentu Informasaun ho Tecnologia ba seitor publico uza 1% deit no programa ne'e halao ona durante tinan 10 nia laran.

Alemanha
Alemanha iha inisiativa oi-oin iha implementasaun FOSS. Ezemplu hanesan The German Bundestag uza Linux ba 150 servidor sira nian. Governu Munich iha planu atu troka 140.000 mil komputador desktop ba uza Linux. Polisi Alemanha rasik halo ona migrasaun ba 110.000 mil clientenya ba Linux.

Tuir Ministro Interior husi Alemanha, Otto Schilly katak “presu laos sai hanesan razaun hodi halo migrasaun ba FOSS maibe Ami hakarak haforsa sistema siguransa komputador no prevene akontese monoculture no hamenus dependensia ba single supplier”

Malaysia

Governu Malaysia deklara nia suporta ba FOSS desde November 2001. Iha fulan April 2002, Association of Computer and Multimedia Industry of Malaysia akonselha ba Governu hodi uza FOSS ofisialmente . Malaysia Institute of Electronic Systems husu ba Governu hodi uza FOSS no desenvolve komputador baratu ho sistem FOSS. Iha fulan Julhu 2002, Malaysia lansa KOMNAS (Komputer Nasional) 20 unidade PC ho Sistema Operativu Linux desenvolve husi RDB-Hicom Info Tech . Iha Komnas iha Linux mak halo lokalizasaun (uza lingua local) tia ona, inklui aplikasuan ba escritoriu no web browser.

Peru
Peru hanesan nasaun ida mak ofisialmente deklara muda ba uza sistema FOSS. Ho seriedade husi Governu Peru hakerek iha Lei inan No 1609 (The Use of Free Software in Public Administration) lei ida ne'e deklara kona ba uza FOSS iha Instituisaun hotu Governu nian, Lei ne'e mos husu ba agensia governu nian hodi esplika no halo publikasuan ba relatoriu analiza orsamentu ba publico quando uza proprietariu software.

Srilanka
Gasto a'as iha hola computador no hola lisensa ba software husi proprietaiu software hodi hanesan razaun fundamental husi Srilanka hodi escolha FOSS.
Pasu importante husi Srilanka adopta FOSS ho hamosu Sinhala. Hanesan primeiru sistema operativu linux iha Srilanka. Desenvolvimento FOSS iha Srilanka organiza husi LSF (Langka Software Foundation) hodi dudu desenvolvimento iha nasaun laran liu husi partisipasuan Global iha desenvolve FOSS. Ho supporta husi kompanhia boot hanesan (IBM, Google, SIDA nsst). Srilanka rasik halo ona desenvolvimento no pesquiza iha FOSS, hanesan:
  • Aplikasuan Geronimo J2EE ba Server
  • KBFx, ba Desktop KDE
  • Apache AXIS
  • Sahana FOSS, Aplikasuan ba Disaster Manajemen System

Resume ba Politika Nasaun seluk hodi adapta FOSS
Ita bele dehan katak Nasaun seluk halo nia politika tamba:
  1. Governu hanesan ator prinsipal hodi disidi desenvolvimento FOSS. Tamba Nasaun seluk mak adopta ona FOSS iha oportunidade bot hodi aselera desenvolvimento teknologia ho benefisiu finansial maka hetan.
  2. Nasaun barak konsidera uza FOSS hanesan dalan ida hodi bele sai hanesan kompetitor ida iha Mercado Global; dudu industria software lokal; iha komitmen hodi domokratiza Teknologia Informasuan no hamenus custo iha hola Teknologia Informasuan.
  3. Orsamento laos hanesan sai kestaun fundamental Nasaun sira ne'e adopta FOSS. Maibe Aspetu Seguransa, interoperabilidade, halakon dependensia ba Vendo ida, apoiu ba industria lokal hodi desenvolve maka sai hanesan fator importante liu custo.

Friday, September 23, 2011

Uza FOSS (Free Open Source Software/Software Livre hodi Hamenus Digital Divide



Atu hamenus digital divide (kesenjangan digital) presija iha alternativu plataforma ba software nakloke (open) ho karakter livre (free) no mos fo oportunidade bot hodi hamosu desenvolvimentu industria software local (Timor-Leste) liu husi FOSS ( Free Open Source Software) husi ezemplu inisiativa nebe'e mak halo ona hodi sosializasaun no desenvolvimentu open source mak hanesan sosiedade sivil liu husi FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) halo ona workshop no treinamentu open source software ba membru NGO sira iha Dili no iha Distrito, Governu liu husi Dirasaun Nasional Informasaun & Technologia (DNICT) husi Ministerio Infrastrutura ho inisiatifa programa E-Goverment Leadership Training & komunidade Open Source Software Timor-Leste liu husi Asosisaun Informasaun Tecnologia e Komunikasuan Timor Leste (ICT-TL) nebe'e mak halo ona sosializasaun no treinamentu open source software ba estudante univerisade sira mak iha kursu informatica, escola professional informatica no grupo juventude sira mak interese tebes atu aprende no desenvolve open soure software iha Timor Leste. No mos groupu komunidade Open Source mak komesa moris iha Dili mak hanesan OpenSource4Justice (MOJ), Hadomi Linux (Encourage Youth iha Bairopite), IPDC (linux User) ho obejtivu hodi halo sosiliazasaun no fahe informasuan liu tan kona ba importansia FOSS (Free Open Source Software) liu husi aktiviade mak hanesan: Worskhop, Seminar, Trenamentu uza software livre (FOSS) ba ONGs, Estudante no Juventude sira iha Timor-Leste .

Saida mak FOSS?
FOSS (Free Open Source Software) movimentu ne'e hahu iha 1983 husi Richard Stellman ho Free Software Fundasaun (FSF). Livre iha ne'e signifika livre hodi halo modifikasaun ou mudansa ba nia fonte kodigu programa (source code) , livre halo copia ou duplikasuan , livre halo distribuisaun, faan ou aluga.

Oras ne'e FOSS (Free Open Source Software) nia desenvolvimento maka'as ho nia sistema operativu no programa aplikativu hanesan solusuan alternativu husi proprietariu software. Ho nia karater Livre fo benefisiu bot ba utilizador sira hodi halo mudifikasaun programa tuir sira nia nesesidade.

Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (kinerja) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre.

Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.

Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.

Ezemplu ba Aplikasuan FOSS
Software FOSS fahe ba kategoria oi-oin mak hanesan:

a. Aplikasuan ba Rede & Internet
Aplikasaun mak relasiona ho sistema netwok. Hanesan mail server, web server no web browser. Aplikasuan atu uza iha internet mak Mozilla Firefox. Apache, Aplikasuan ba web server 58% uza iha Mundo.

b. Sistema Operativu
Sistema Operativu FOSS mak konhesidu no popular mak GNU/Linux. Kompostu husi distribuisaun oi-oin mak hanesan: Redhat, Debian, Fedora Core, Ubuntu sst.

c. Aplikasuan ba escritoriu
Aplikasaun hodi halo servisu nian hanesan wordprocessor, spreadsheet, presentation mak hanesan: OpenOffice, LibreOffice, Abiword sst.

d. Aplikasuan ba Edukasuan
aplikasuan mak iha funsaun ba edukasaun hanesan instrumento ba aprende nian mak hanesan:
Matematika: KBrunch, Kig, KmPlot, Kalgebra
Siensia: Kstarts, Marble, Kalzium
Lingua: KwordQuiz, Kanagram, Khangman, Parley
Aprende liu husi Jogu: Tux Paint, KTouch, Step, KTurtle

e. Aplikasuan ba Enterteinamentu no Multimedia
Aplikasuan mak iha funsaun hanesan enterteinamentu, Aplikasuan ba musika MP3 (XMMS), hodi halao cd/dvd (Xine, Totem) Sst.

f. Aplikasaun Espesiku
  • GIS ( Geographical Information System )
  • Compiler ba programasaun; C, C++, Fortran, Python, Objetive C, Sst.
  • Database
  • Aplikasuan ba embedded System

Thursday, September 8, 2011

ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco'


The Asia Pasific Network Information Centre (APNIC) in its role as
Secretariat for Information Society Innovation Fund (ISIF) is very
pleased to confirm that the organization "ROWETEL and FONGTIL have won
the ISIF award 2011 for project 'Dili Village Telco" in category of
Inovation on Acess Provision.

http://isif.asia/groups/isif/wiki/b1c52/ISIF_Award_2011__Celebrating_the_achievement_of_innovators_in_the_AP_region_.html

Thursday, July 7, 2011

Sosializa FOSS ba NGO sira iha Maliana


Iha dia 6 de Jullu 2011 Ami continua halo Sosializasaun ba Draf Statuta NGO nian no Sosializa Free Open Source Software ba Membru NGO sira iha Maliana. Hola fatin iha Sede Suco Holsa, Koordenador Rede Ba NGO iha Maliana Sr. Antonio da Cruz mos hanesan Chefe Suco contente tebes ho programa ne'e alen de sira mos fo ideia hodi halo mudansa iha Statuta no sira mos aprende oin nusa bele iha hanoin ona oin nusa bele uja Ubuntu ba Sistema Computador nebe'e mak durante ne'e sira uja. Ho live CD & USB nebe'e mak ami prepara sira bele koko.

Ho uja FOSS ema iha konfiansa liu atu serviso ho nia computador tamba la hanoin ho virus nebe'e durante ne'e sempre halo lakon sira nia file. Iha mos oportunidade ami mos hanorin sira oin nusa bele halo rasik Fugaun Roket ida ne'e antusiasmo boot tebes husi partisipante hodi bele halo esperensia ho Modelo Fugaun ne'e.


Sosializa FOSS ba NGO sira iha Liquisa


Iha dia 5 de Jullu 2011, hola fatin iha sede NGO Lode, ami halo sosializasaun ba Draft Statuta NGO nian no mos halo sosializasaun ba Free Open Source Software. Ideia husi sosializasaun FOSS ne'e hodi NGO sira mak durante ne'e iha problema ho computador liu-liu iha Virus & Lisensa ba Software bele halo ona plano ba migrasuan husi Private Software ba Free Open Source Software ho distribuisaun favorit Ubuntu , partisipante ba actividade ne'e hamutuk 10 pessoas feto nain 5 & mane nain 5. 

Iha Sosializasuan ne'e mos ami hato'o oin nusa bele uja tools ict nian hodi fahe informasaun nian liu-liu area nebe'e mak internet la asesu karik iha posibilidade ida mak bele uja sms hodi fahe informasaun ba malu, liu-liu informasuan oin nusa bele halo isu advocacia enter NGO sira.

Tuesday, July 5, 2011

FOSS iha Konferensia Atitude, Abilidade ba Desenvolvimento Timor-Leste



Dili, iha 4 de Jullu 2011, Universidade Nasional Timor Leste (UNTL) servisu hamutuk ho Vitoria University organiza konferensia ho tema geral kona "Atitude, Abilidade ba Desnvolvimento Timor-Leste" hola fatin iha Dili Convention Center (Mercado Lama). Iha Asunto 7 mak komisauan sira propoin hodi halo diskusaun mak hanesan:

- Agriculture no Rural Livelihood
- Health
- Escola i Idukasuan
- Juventude
- Mercado no Finaseiro
- Infrastrutura no sistema Nasional
- Lei no Justisa

Topik nebe mak ami hodi kolia  kona ba Infrastrutura, Sistema Komunikasuan & Sistema Nasional.
e partisipante fahe ba  grupo diskusaun ho 20 e tal pessoas hodi bele halo diskusaun ho diak liu tan. Partisipante barak mak mai husi estudante UNTL nia n no  estudante universidade husi Australia nian. estudante Informatik husi UNTL nian antusiasmo tebes ba asusnto nebe mak relasiona ho Open Source no Aplikasuan ba VOIP nian no halo mos Diskusaun ho sira hodi halo programa  Sosializasaun Free Open Source System (FOSS) Ba Departemento Informatica UNTL nian iha fulan ida ne'e.

Diskusaun loke husi Moderador Sr Andrew husi Info Timor, Sr. Alipio hanesan primeiriu orador koalia kona Linux Ubuntu mak hanesan distrito nebe'e mak durante ne'e Info Timor uja iha PC sira nebe'e sira distribui ne'e.  Sr.L emi Soares koalia Liu kona Oin nusa bele kria Infrastrutura ho base husi komunidade (Komunidade bele kria rasik infrastutura ba telekomunikasaun nia ho programa Swadaya husi populasuan)  Nia mos apresenta kona ba upgrade husi sistema villagetelco nia husi Antena 3dbi ba 18dbi hodi bele hamenos interferensia iha infrastrutura nebe mak sira halo ona.

Iha Diskusaun ne'e mos mosu hanesan ideia oin nusa internet bele sai baratu no Telefone bele asesibel. (karik bele escola bele iha internet gratuita) kuando ita hakarak foti nivel kualidade edukasaun nian sai diak liu tan.
Partisipante sira moa sujere presija halo diskusaun klean kona ba assunto refere ho ema sira foti desisaun ne'e, Presija halo Workshop Nasional kona ba Infrastrutura, Komunikasun & Sistema Nasional nian, hodi halibur hanoin ida diak liu tan.

Free Open Source Software sai hanesan alternativu software ba Timor-Leste ho programa konkreto husi Governo hanesan iha indonesia iha Programa IGOS 'Indonesia Go Open Source Software'

Rekomendasaun ba organizador karik iha futuro tenki konvida ba Instituisaun Governo nian hanesan husi DNICT, Arcom, Bisnis Sektor & Sosiedade Sivil hodi hare ba isu refere.