Sunday, June 26, 2011
Iha Razaun 3 tamba ba sa mak hau uja Linux
1. Tamba hanesan redaktur no simu file barak husi liur
mak mai ho virus barak. Ami nia computador sempre hang no presija Sistema Operativo mak free husi virus. Tuir lolos atu uja Mac maibe karun los
2. Atu halo lab Computador maibe tamba osan la iha hau uja Linux
3. Multi user antes ema barak uja iha dektop ida deit sempre file delete hela deit diak liu uja linux para ema ida-idak iha nia privatizasaun. Desktop iha Linux iha 2 ida naran KDE no ida Gnome. Iha hau nia kazu ha uja Desktop ho Gnome
halo hau nia servisu loro-loro n hau uja programa Openoffice hodi troka Ms Office ho Gimp hodi troka Photoshop.
Atu halo pesquisa iha Internet hau uja Mozilla Firefox i atu manda e-Mail uja Evolution, atu chatting hanesan Yahoo Messenger hau Uja Gaim
Aplikasuan Multimedia hau uja Rhythmbox hodi bele rona musik MP3 & OGG
Kuando uja Audio CD uja Gnome-cd-player depois muda ba OGG & Grip
Atu loke Video hau Uja Xine ou Mplayer
Atu halo ISO ou copy CD uja terminal ho commando "mkisocd" & "cdrecord"
Uja mos programa hodi copy cd mak hanesan: CD Burner ou k3b
Aksesu internet husi uma hau Uja Dialup uja Wdial
Download file boot hau Uja Wget i file kiik uja Web browser
Atu lee PDF & Xpdf ba file kiik no file boot uja Adobe Acrobat Reader
atu halo file pdf uja export to PDF husi Openoffice Atu file pdf bele kiik uja print ba file ho nia output ba file postscript (.ps) no muda ba pdf ho command "ps2pdf"
Programa kompresi mak hau sempre uja mak gzip & tar
kuando atu manda ba user linux sira hau uja "bzip2 para nia kompress halo kiik kuan liu. No mos uja tar, gunzip ou bunzip2.
iha programa balu mak presija uja programa windows entaun hau uja Wine hodi halo extra file tamba nia iha (.exe)
Virtual Machine sempre uja tamba hau uja Qemu (Q Emulator) hodi troka Vmware. Qemu hodi hau halo screenshot prosesu instalasaun distro hodi halo artigo sira ruma ba . Qemu mos hau uja hodi halo teste ba distro foun sira ne'e hodi halo artigo & livro. No mos halo teste ba Live CD sira ne'e.
Atu halo imagem hau gosta uja gThumb tamba nia integradu ona ho Gnome no mos hau uja gqview tamba kaman.
Hau mos uja desktop KDE tamba iha aplikasuan KDE mak hau sempre uja hanesan k3b atu halo iso. Aplikasaun KDE-edu atu uja kstar. Artigo ne'e hau halo tradusuan husi belun rusmanto Pamred Infolinux nian
Thursday, June 16, 2011
Sosializasaun Open Source iha Escola Informatica Sao Miguel-Comoro
Iha dia 16 de Junho 2011, hola fatin iha Escola Sao Miguel - Comoro, Dili. Membru ICT-TL halao workshop ba loron ida ho nia topik "School Goes Open Source Software". Objetivu husi Workshop ne'e hodi fahe informasuan ba estudante sira kona ba importansia husi open source software ba escola no mos ba nasaun Timor-Leste. Estudante nebe mak partisipa husi eventu ne'e mai husi Aluno Informatica class 2 no class 3, total estudante mak partispa iha eventu ne'e hamutuk 82 pessoas (Mane 50 no Feto 32). Apresentasun hahu loke husi Director Sao Miguel nian hodi fo Bem Vindo ba Orador sira no mos objetivu husi workshop ne'e rasik, husi ICT-TL representa membru sira husi IT FORUM, Club Hadomi Linux, IT Don Bosco no Sasscom DIT.
Topik nebe orador sira hodi mak hanesan: Introdusaun kona ba Linux no Open Source Software, Demo Instlasaun Ubuntu uza live CD & USB, Solusuan Telefone iha Open Source uja Voip.
Antusiasmo bot tebes husi estudante sira atu hatene kona ba FOSS (Free Open Source Software)Workshop ne'e mos hanorin mos oin nusa estudante sira bele halo instalasaun ba Ubuntu uja CD ou USB. Estudante sira mos fahe ba grupo hodi halo pratica oin nusa halo instalasuan laptop 5 mak organizador sira prepara
Orador sira mos hetan almosu gratuita husi estudante sira nebe mak tau osan hamutuk hodi hola Aqua ho Almosu nian ida ne'e mak espirito husi open source software (Share, Collaborate & Learning) . Eventu remata iha tuku 05:00 ida-idak fila ba nia fatin maibe programa "School Goes Open Source Software" Se kontinua nafatin iha escola seluk. Escola sira mak hakarak hatene liu tan kona ba FOSS bele kontaktu hodi ita organiza hamutuk.
Tuesday, June 7, 2011
Oinsa Ense Pulsa ba 3G USB Modem husi Computer
Artigo ne'e hakerek husi Colega Nune
Oinsa Ense Pulsa ba 3G USB Modem husi Computer
Ba Belun sira mak hakarak halo tranferensia pulsa ba 3G ou ba Numero seluk bele dere ba: 121 no bele tuir informasaun prosesu tranferensia pulsa nian
Oinsa Ense Pulsa ba 3G USB Modem husi Computer
Ba Belun sira mak hakarak halo tranferensia pulsa ba 3G ou ba Numero seluk bele dere ba: 121 no bele tuir informasaun prosesu tranferensia pulsa nian
Wednesday, May 25, 2011
Modem 3G Mak bele funsiona ho TT nia Serviso Internet 3 G
Esperensia Semana ne'e uja 3 G USB instala iha Laptop ho Sistema Operativu Window no Linux :
ZTE Modem MF626 ho software default lalao funsiona depois instala fali sotfware default TT nian ba Tipu Modem ZTE nian foin bele funsiona (Hola Indoensia)
Modem Huawei E-1552 hodi husi Filipina halo unlock tia depois bele uja iha Ubuntu 10.04 (hola Filipina)
Modem Huawei E-153 lao perfeitamente iha Windows no install uja nia software default (hola iha indonesia)
Vodafone K 3765- Z lao perfeitamente iha Ubuntu 10.04 maibe iha Windows la lao ida (Hola iha Nova Zelandia)
Modem Sierra Wireless lao iha windows no Ubuntu
Experensia:
- Se modem connect depois liu um segundo desconnect fali, labele haluha cek tok pulsa iha kalae.
- Enxe pulsa ba 3G maibe la uja fulan ida TT konsidera nia tempo limitadu, halo favor carrega fali pulsa ou enxe fali.
Karik Modem seluk mak ami sidauk koko maluk sira nebe'e mak koko ona bele mos update hodi publik mak interese atu hola labele hola USB 3G sala. Importante ida mak labele haluha se modem ne'e unlock tia ona ka sidauk se sidauk diak liu unlock uluk se lae labele uja.
Saida mak Unlock? Se modem ne'e funsiona ho provide ida deit ne'e konsidera so bele uja iha fatin nebe'e provider ne'e exite, maibe kuando unlock ona bele uja iha kualker fatin deit ho kualker provider.
ZTE Modem MF626 ho software default lalao funsiona depois instala fali sotfware default TT nian ba Tipu Modem ZTE nian foin bele funsiona (Hola Indoensia)
Modem Huawei E-1552 hodi husi Filipina halo unlock tia depois bele uja iha Ubuntu 10.04 (hola Filipina)
Modem Huawei E-153 lao perfeitamente iha Windows no install uja nia software default (hola iha indonesia)
Vodafone K 3765- Z lao perfeitamente iha Ubuntu 10.04 maibe iha Windows la lao ida (Hola iha Nova Zelandia)
Modem Sierra Wireless lao iha windows no Ubuntu
Experensia:
- Se modem connect depois liu um segundo desconnect fali, labele haluha cek tok pulsa iha kalae.
- Enxe pulsa ba 3G maibe la uja fulan ida TT konsidera nia tempo limitadu, halo favor carrega fali pulsa ou enxe fali.
Karik Modem seluk mak ami sidauk koko maluk sira nebe'e mak koko ona bele mos update hodi publik mak interese atu hola labele hola USB 3G sala. Importante ida mak labele haluha se modem ne'e unlock tia ona ka sidauk se sidauk diak liu unlock uluk se lae labele uja.
Saida mak Unlock? Se modem ne'e funsiona ho provide ida deit ne'e konsidera so bele uja iha fatin nebe'e provider ne'e exite, maibe kuando unlock ona bele uja iha kualker fatin deit ho kualker provider.
Sunday, May 22, 2011
Rede ICT-TL halo Workshop FOSS hodi komemora loron Restaurasaun Independensia RDTL
ICT-TL (Asosiasaun Informasaun, Komunikasaun & Teknologia Timor-Leste) servisu hamutuk ho FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) iha dia 21 de Maio 2011 halao Workshop Open Source. Workshop halao iha FONGTIL iha Rua de Caicoli Dili, partisipa ba eventu ne'e hamutuk 23 pessoas husi estudante secundario, universidade, funsionario no Sociedade Sivil sira iha Dili.
Workshop loke husi Representante FONGTIL nian Sr. Lemi Soares hanesan mos Koordenador ba ICT-TL nian. Hodi halo introdusaun kona ba workhop ne'e no mos aktividade mak planea ona atu halo iha futuro.
Workshop ba loron ida ne'e ho formato pratikal no halo diskusaun kona Linux no programa open source sira seluk.
iha Workshop ne'e partisipante sira halao Instalasaun ba programa Ubuntu 10.04 no konfigura driver ba Audio no Video Adapter, uja CLI (command line interface) ho programa dpkg. Partisipante sira konsege halo instalasaun Ubuntu ba laptop 10 no mos halo konfigurasaun audio no video driver la ho ligasaun internet.
Workshop ida ne'e mos hanesan primeira agenda fulan ida ne'e mak ICT-TL halao ona hodi followup ba programa fulan tolu nian.
Rede ICT-TL kolabora ho IT Parlamento hodi implementa Voip iha Parlamento Nasional
Hodi hadia komunikasuan diak liu tan iha Parlemento Nasional nia fatin, husi IT Parlemento nian iha plano atu halo migrasaun husi Private Software ba Free Open Source Software.
Mudansa halao uluk husi nivel servidor nian hanesan paso ida mak inisia ona mak halo instalasaun ba program servidor telefone uja software Trixbox hodi liga ba kualker softphone (x-lite ba windows no ekiga ba ubuntu ) no liga mos ba IP Phone unidade 4.
Oras ne'e sistema lao hela hodi halo teste no se liga ba PSTN line hodi kualker Softphone no mos IP Phone bele liga ba Lina TT nian. Serviso ba instalasaun server kolaborasaun hamutuk entre ICT-TL ho IT PN (Parlamento Nasional) hodi prepara software no halo treinamento ba IT Parlamento nian hodi bele halo konfigurasaun ba Servidor Telefone Voip nian ne'e.
Iha Futuro mos se iha planu hodi halo kolaborasaun iha solusaun Open Source ba Parlamento Nasional hanesan: Parlamento Digital, Rede Sosial, Wireless, Libraria Digital, Website no seluk-seluk tan.
Wednesday, May 18, 2011
Partisipasuan ICT-TL iha Enkontro Quadros Informatica CPLP
Dili, 17 de Maio 2011, Quadros informatica husi nasaun CPLP nian halo encontro Annual iha Edificio Paramento Nasional hanesan mos asaun ida hodi selebra restaurasaun independensia Timor-Leste iha dia 20 de Maio.
Iha eventu ida ne'e ICT-TL mos hetan konvite husi komisaun organizador hodi prenxe agenda iha segundo dia conferencia nian. Representa ICT-TL Sr. Lemi Soares hodi Topik kona ba " Voice over IP uja Mesh no Open Source hanesan solusaun alternativu ". Nasaun mak sai moderador ba diskusaun ida ne'e mai husi Guine Bissau e apresentasaun hahu husi moderador hodi apresenta Topik ba Diskusaun ba segundo dia nian.
Apresentasaun hahu introdusuan kona ba saida mak ICT-TL no FONGTIL e saida mak durante ne'e halao ona, apresentasaun mos esplica kona ba saida mak Village Telco atraves husi video 3 minutus, husi orador rasik halo mos demontrasaun oin nusa Telephone mobile open source nian bele halo ligasaun ba sistem voip sira seluk laos open source.
Antusiasmo bot tebes mai husi representante IT husi Nasaun CPLP nian, hanesan perguntak barak mai husi nasaun Africa nian kona ba oin nusa bele implementa sistema iha sira nia nasaun, tamba sira hanoin ho krizi financeiro mundial nian opsaun diak liu ba nasuan sira desenvolvido ne'e mak bele implementa solusaun open source nian, tamba la precisa halo importasuan lisensa barak-barak kada tinan.
Representante husi Brasil rasik hatete katak sira nia sistema iha nivel servidor uja liu open source maibe komesa halo migrasaun husi private software ba open source mos iha nivel utilizador.
Iha Timor-Leste rasik, Governo sidauk iha plano hodi sosializa no desenvolve open source e pior liu tan mak universidade nebe'e mak iha faculdade informatica rasik sidauk desenvolve kurikulum ida hodi hatama open source sai hanesan mata kualiah.
Hein katak Governo, Universidade, organizasaun hanesan ICT-TL, FONGTIL bele halao inisiativa barak liu tan iha FOSS nian liu-liu iha nivel kapasita rekursu humano nian hodi open source mos bele hetan adeptos barak iha Timor-leste.
Subscribe to:
Posts (Atom)

