Wednesday, October 12, 2011

Ezemplu husi Nasaun sira mak uza ona FOSS

Partisipa iha Diskusuan IGF Kenya 2011

Africa do Sul
Iha 2002, Government IT Officer Council (GITOC) halo rekomendasaun ba gabinete Governo Africa do Sul hodi uza Free Open Source Software (FOSS). Implementasuan politika ida ne'e baseia ba issu hanesan: empenhu, seguransa, suporta no implementasun husi FOSS mak iha impaktu direitamente ba custo gasto ba implementasuan FOSS. Implementasuan FOSS hatur esplisitu tuir politika Governu Sul Africanu nian.

Fator susesu husi Implementasuan FOSS iha Africa do Sul fahe ba kategoria 3:

1. Implementasuan husi FOSS tenki iha produz valor. Tenki iha valor ekonomiku mak as. Vantajem mak hetan husi politika ida ne'e mak hanesan custo efisiensi ba gastu, aumenta reseita estadu, no oportunidade hodi desenvolve FOSS. No mos iha valor sosial hanesan habelar informasaun ba populasuan loke fasilidade treinamentu ba IT.

2. Desenvolve kapasidade no manuntensaun sufisiente. Liu husi kapasidade fornese informasaun, input husi spesialista sira no suporta desenvolvimentu FOSS.

3. Suporta bot mai husi ator importante FOSS. Strategia haforsa suporta iha targetu mai husi nivel foti desisaun (birokrat), departementu sira, ema professional iha area IT, no user komputador sira hotu.

Kampanye ba FOSS iha Africa do Sul hola parte koligasaun husi Shuttleworth foundation, Hewlett Packard, Canonical, Meraka Institute, CSIIR (Council for Scientific and Industrial Research) hodi halo promosaun ba Open Source iha Africa do Sul. Governo Africa do Sul hanesan user barak iha Informasuan Tecnologia ho total computador hamutuk 400.000 mil no kada tinan gasta milhoes ba milhoes Rand (Osan Africa do Sul) ba iha hola software. Ho politika mak hasae husi SITA (State Information Technology Agency) iha 2003 departementu hotu husi governu uza FOSS.

2. Estadu Unidos America

Mesmu la iha politika husi Governu EUA maibe husi sidade federal sira hola inisitiva hodi halo politika pro-FOSS ma hanesan sidade California, Oregon ho Texas. Survey husi MITRE Corporation, indika katak iha Departementu Defesa nian uza ona 115 aplikasuan FOSS tamba siguru liu. Iha mos rekomendasaun husi PITAC (President Information Technology committee) sugere katak: “Governu Federal sira tenki dudu desenvolvimentu FOSS, hanesan alternativu ba high end computing”.

Instituisaun publico balu halo ona migrasun ba FOSS mak hanesan City of Largo of Florida halo ona transisaun 900 funsionario ba Linux. Tuir informasuan ho desisaun opta ba sistema FOSS sira bele hamenus gastu 1 milhaun USD .

3. Holanda
iha 6 Dezembru 2006, 8 Estadu iha Holanda asina Manifest van Open Gemeenten (Manifest of Open Government) Manifestu ne'e ho nia konteudu katak sistema tecnologia informasaun ho nia tenderizasaun iha Governu tenki iha espiritu Open Source Software & Open Standard. Manifetsu ne'e haforsa ba strategia politika desenvovimentu FOSS ba aspetu 4 nakloke (openess)
1. Supplier Independence
Aspetu ne'e katak governu labele depende ba kompanhia ou vendor ida deit ba tender

2. Interoperability
Troka informasaun tenki halo la iha limitasuan. Dokumentu bele asesu la presija uja programa espesificu deit.

3.Transparancy and Variability
Governu tenki halo Audit ba programa software nebe'e mak uja hodi hatene katak software ne'e suporta ona fator seguransa mak precisa.

4.Digital Durability
Dokumentu tenki bele loke sa tempu deit la precisa iha limita ba tempu.


Brazil

Governu Brasil halo planu hodi halo migrasuan ba FOSS ba 80% komputador Governu nian. Planu ne'e se implementa durante tinan 3. Ho objeviu Primeiru, Custo ba FOSS menus. Segundo, migrasaun halao hodi hasae no desenvolve produktividade husi software local. Terseiru, Hanesan pasu ba demokratizasaun ba asesu konhesimentu.

Iha tinan 2000, Governu Brazil suporta projetu ho skala bot ba uza FOSS ba aplikasuan GIS (Geographical Information System). Sistema ne'e uza ba setor public hodi halo gestaun ba populasuan no monitorizasaun ba sistema envairomentu nian. Projetu TerraLib hanesan desenvolvimentu ba aplikasuan Libraria GIS. Durante survey 2005, prediksaun ba total mercado GIS hamutuk 200 companhia ho 4000 funsinariu no hetan benefisisu USD $150 Milhoes.

Cina

Iha 2000, Governu chines inisia halo migrasuan ba FOSS. Liu husi desenvolve Linux versaun Cina (RedFlag) Objetivu husi migrasuan ne'e mak ida hodi responde ba nesesidade iha rai laran no seguransa ba rai laran Cina. 90% software mak uza iha Cina hanesan software copy pirata (copy ilegal) ne'e duni hodi loke oportunidade ba mercado Governu Cina akonsela hodi bele uza software legal.

Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software. Ho Linux mak hanesan open Standard, orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.

Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.

Estonia

Governu Estonia primeira vez adopta FOSS iha 1995 hodi hamenus gasto ba IT. Servisu hotu-hotu iha seitor publico indikadu atu uza FOSS. Linux sai hanesan software prinsipal ba modul hodi troka database (X-Road). Komponente hotu husi software desenvolve uza sistema X-Road baseia ba FOSS no publico be download programa ne'e ho livre.

Estonia sai hanesan ezemplar nasaun mak desenvolve e-goverment ho susesu husi alokasuan orsamentu estadu ba desenvolvimentu Informasaun ho Tecnologia ba seitor publico uza 1% deit no programa ne'e halao ona durante tinan 10 nia laran.

Alemanha
Alemanha iha inisiativa oi-oin iha implementasaun FOSS. Ezemplu hanesan The German Bundestag uza Linux ba 150 servidor sira nian. Governu Munich iha planu atu troka 140.000 mil komputador desktop ba uza Linux. Polisi Alemanha rasik halo ona migrasaun ba 110.000 mil clientenya ba Linux.

Tuir Ministro Interior husi Alemanha, Otto Schilly katak “presu laos sai hanesan razaun hodi halo migrasaun ba FOSS maibe Ami hakarak haforsa sistema siguransa komputador no prevene akontese monoculture no hamenus dependensia ba single supplier”

Malaysia

Governu Malaysia deklara nia suporta ba FOSS desde November 2001. Iha fulan April 2002, Association of Computer and Multimedia Industry of Malaysia akonselha ba Governu hodi uza FOSS ofisialmente . Malaysia Institute of Electronic Systems husu ba Governu hodi uza FOSS no desenvolve komputador baratu ho sistem FOSS. Iha fulan Julhu 2002, Malaysia lansa KOMNAS (Komputer Nasional) 20 unidade PC ho Sistema Operativu Linux desenvolve husi RDB-Hicom Info Tech . Iha Komnas iha Linux mak halo lokalizasaun (uza lingua local) tia ona, inklui aplikasuan ba escritoriu no web browser.

Peru
Peru hanesan nasaun ida mak ofisialmente deklara muda ba uza sistema FOSS. Ho seriedade husi Governu Peru hakerek iha Lei inan No 1609 (The Use of Free Software in Public Administration) lei ida ne'e deklara kona ba uza FOSS iha Instituisaun hotu Governu nian, Lei ne'e mos husu ba agensia governu nian hodi esplika no halo publikasuan ba relatoriu analiza orsamentu ba publico quando uza proprietariu software.

Srilanka
Gasto a'as iha hola computador no hola lisensa ba software husi proprietaiu software hodi hanesan razaun fundamental husi Srilanka hodi escolha FOSS.
Pasu importante husi Srilanka adopta FOSS ho hamosu Sinhala. Hanesan primeiru sistema operativu linux iha Srilanka. Desenvolvimento FOSS iha Srilanka organiza husi LSF (Langka Software Foundation) hodi dudu desenvolvimento iha nasaun laran liu husi partisipasuan Global iha desenvolve FOSS. Ho supporta husi kompanhia boot hanesan (IBM, Google, SIDA nsst). Srilanka rasik halo ona desenvolvimento no pesquiza iha FOSS, hanesan:
  • Aplikasuan Geronimo J2EE ba Server
  • KBFx, ba Desktop KDE
  • Apache AXIS
  • Sahana FOSS, Aplikasuan ba Disaster Manajemen System

Resume ba Politika Nasaun seluk hodi adapta FOSS
Ita bele dehan katak Nasaun seluk halo nia politika tamba:
  1. Governu hanesan ator prinsipal hodi disidi desenvolvimento FOSS. Tamba Nasaun seluk mak adopta ona FOSS iha oportunidade bot hodi aselera desenvolvimento teknologia ho benefisiu finansial maka hetan.
  2. Nasaun barak konsidera uza FOSS hanesan dalan ida hodi bele sai hanesan kompetitor ida iha Mercado Global; dudu industria software lokal; iha komitmen hodi domokratiza Teknologia Informasuan no hamenus custo iha hola Teknologia Informasuan.
  3. Orsamento laos hanesan sai kestaun fundamental Nasaun sira ne'e adopta FOSS. Maibe Aspetu Seguransa, interoperabilidade, halakon dependensia ba Vendo ida, apoiu ba industria lokal hodi desenvolve maka sai hanesan fator importante liu custo.